ARTIČOKA (Cynara scolimus L.)

Artičoka - delicija i lijek

Autor: Ivana Dragica

Artičoka (Cynara scolymus) je biljka iz porodice glavočika.
Najviše raste u južnoj Europi, na Mediteranu i Kanarskim otocima.
Domaći naziv ove biljke je gardun, a kod nas se najviše uzgaja u okolici Slanoga.
Oduvijek je jako cijenjena i do danas je uzgojena u četrdeset vrsta.
Prema crtežima iz egipatskih grobnica u upotrebi je barem 2500 godina, po čemu je jedna od najstarijih namirnica.

Starim Grcima i Rimljanima služila je kao afrodizijak i sredstvo za dobivanje muških potomaka.

Najpoznatija obožavateljica artičoke Catarina de Medici, upoznala je s njom Francuze, koji su joj dodijelili epitet vrhunske delicije te je počeli naveliko uzgajati.
Tridesetih godina prošlog stoljeća njujorški su mafijaši imali apsolutni monopol nad tržištem artičoke, pa ju je gradonačelnik zabranio.
No, bila je toliko ukusna da je zabrana uskoro ukinuta. Artičoka je danas i dalje prestižna namirnica i na opće zadovoljstvo dostupna svima.

Sastav i ljekovitost artičoke
Artičoka je dobar izvor folne kiseline te vitamina C, K i B. Od minerala obiluje bakrom, kalcijem, željezom, kalijem, magnezijem i fosforom.
Svježa artičoka odlična je hrana za doba planiranja začeća i trudnoće zbog obilja folne kiseline, koja sprečava oštećenje neuralne cijevi kod ploda.
Artičoka sadrži antioksidanse cinarin, silimarin, kofeinsku i feruličnu kiselinu, te u manjim količinama beta karoten, lutein i zeaksantin.
Od svih dijelova najmanje je djelotvoran onaj dio koji se jede. Ostatak biljke izrazito je gorak, ali koristan u svrhu liječenja.

Štiti srce i krvne žile
Artičoka učinkovito smanjuje loš kolesterol i podiže razinu dobrog LDL kolesterola.
Za razliku od lijekova iz klase statina, artičoka ne smanjuje sintezu kolesterola, nego pojačava njegovu razgradnju.
Cinarin i seskviterpen-lakton iz artičoke zaslužni su za njen povoljan utjecaji na zdravlje srca i krvnih žila. Oni sprečavaju ovapnjenje žila, anginu pektoris, infarkt i moždani udar.

Prirodan lijek za žučne kamence

Mnoge studije su potvrdile da ekstrakt lišća artičoke potiče stvaranje žuči, ključne za rastvaranje masti i kolesterola, koji inače dovode do žučnih kamenaca.
Cinarin iz artičoke toliko je djelotvoran da ga u nekim državama Europe koriste kao dio terapije za žučne kamence.
Ekstrakt lišća artičoke iznimno povoljno djeluje i na zdravlje jetre te pomaže na sljedeće načine:
• smanjuje razinu masnoća
• štiti od oštećenja i toksina
• pomaže kod ciroze jetre
• sprečava rak jetre
• sprečava bolesti jetre uzrokovane pretjeranim uzimanjem alkohola

Poboljšava probavu

Ova biljka pogodna je za današnji moderan stil života obilježen neredovitim i nezdravim obrocima, manjkom fizičke aktivnosti, stresom i brigama.
Posljedice toga su probavni problemi poput nadutosti, grčeva, bolova i težine u želucu.
Artičoka uklanja te tegobe, djeluje blago laksativno, pomaže u probavljanju teških obroka, izbacivanju otrova te detoksicira organizam.

Odlično sredstvo za mršavljenje i dijabetes

Artičoka je izvrsna dijetalna hrana. Bogata je inulinom koji je djelomično probavljiv pa ne utječe na glukozu u krvi što je pogodno za dijabetičare.
Također pojačava osjetljivost na inzulin, te na taj način vodi ka boljoj kontroli glukoze.
Artičoka je siromašna kalorijama, a bogata vlaknima. Zbog toga se posebno preporučuje osobama sklonim debljanju.

Artičoka može pomoći u liječenju:
• jetre i bubrega
• dijabetesa
• pretilosti
• bolesti srca i krvnih žila
• slabe probave
• žučnih kamenaca
• žutice
• gihta
• urtikarije
• reume
• astme
• ekcema
• alergije

Primjena artičoke

Različite proizvode na bazi artičoke možete nabaviti u ljekarnama i biljnim drogerijama u obliku kapsula, čajeva, ekstrakata i tinktura.
Standardizirani pripravci (kapsule, instant čajevi) moraju biti jednaki dozi od 10 grama suhih listova.
Ovisno o formulaciji, uzimaju se 2 do 3 puta dnevno oko pola sata prije obroka.

Tinktura od lišća artičoke
Stavite 400 do 500 grama listova artičoke da se namaču jedan do dva tjedna u litri alkohola. Ocijedite i pijte jednu veliku žlicu dnevno.

Čaj od artičoke
Prstohvat lišća artičoke prelijte s dva decilitra vruće vode, ostavite 15 minuta, procijedite i popijte. Djeluje slično kao i ekstrakt suhog lišća artičoke.

Artičoka u kulinarstvu

Artičoka je vrlo popularna diljem Europe. Najčešće se priprema prženjem, pirjanjem ili na grillu, sama ili s povrćem, grahom ili tjesteninom. Sirova se ne jede jer je teško probavljiva.
Glavni dio koji se jede je srce artičoke, no može se jesti i stabljika. Mlade plodove možete jesti cijele, a kod zrelijih uklonite tvrde listove, te odrežite vrh i peteljku.
Da bi spriječili gubljenje boje poškropite je limunovim sokom.

Artičoke s mladim bobom

Sastojci
• pola kilograma kuhanog mladoga boba
• deset artičoka
• pola glavice češnjaka
• maslinovo ulje
• peršin
• krušne mrvice

Priprema
Namačite artičoke sat i pol u vodi da izgube gorčinu. Napravite kompaktnu smjesu od boba, češnjaka, peršina, maslinovog ulja i krušnih mrvica. Posolite i popaprite po želji.
Napunite tom smjesom artičoke, položite ih u tavu da gledaju prema gore, prelijte ih maslinovim uljem, nalijte vode do ruba artičoka, dodajte sol, papar i peršin.
Poklopite i pustite da zavri te da krčka na laganoj vatri sat i pol.



Preneseno iz Alternativa za vas
Autor: Ivana Dragica
Prenio: Lakky, 13.03.2013.
Kontakt mail: lakky63@gmail.com

Na slici je divlja artičoka ekološki uzgojena a snimljena u Hrvatskom zagorju

ARTIČOKA (Cynara scolimus L.)
Obična artičoka od koje su povrtlari danas uzgojili desetak različitih varijeteta potječe vjerojatno od divljega čkalja. Počeli su je uzgajati stari Egipćani,
a tek ju je posredstvom Arapa najprije upoznala Španjolska, pa Italija (u 15. stoljeću), a zatim Francuska i Engleska u 16. stoljeću

Vjerujemo kako vas nećemo uvrijediti ako vam detaljno opišemo ovog velikog rođaka čkalja i tratinčice (i on pripada istoj porodici glavočika). Od ovog se aristokratskog predstavnika biljnoga roda jedu cvjetišta i donji dio pricvjetnih listova koji ga okružuju. Od artičoke možemo koristiti sve. Obična artičoka od koje su povrtlari danas uzgojili desetak različitih varijeteta potječe vjerojatno od divljega čkalja. Počeli su je uzgajati stari Egipćani, a tek ju je posredstvom Arapa najprije upoznala Španjolska, pa Italija (u 15. stoljeću), a zatim Francuska i Engleska u 16. stoljeću. Najmanje aktivan je, nažalost, onaj dio biljke koji se jede. Ostatak je nevjerojatno gorak, naročito pogodan za poticanje izlučivanja žuči i mokraćevine (ureje). Artičoka se preporučuje prvenstveno u svim slučajevima slabosti jetre ili bubrega, napada žuči ili bubrega, žutice, ulaga (giht), gojaznosti, urtikarije, reume, astme i ekcema. Povoljno utječe na krvotok, jer sprečava nastajanje onih smetnji što ih prouzrokuje kolesterol: ovapnjenje žila, anginu pektoris, infarkt, moždanu kap...

Opis biljke
Biljka nalik na stričak naraste i do dva metra. Cvat joj je ljubičast. Listove sakupljamo u vrijeme cvata, korijene iskopavamo ujesen.
Sušimo ih u hladu na 40°C.

Pripremanje i upotreba
Evo nekoliko izvrsnih načina pripremanja artičoke protiv različitih oboljenja i tegoba.

Naljev i uvarak
Od listova ili korijena: stavite pola pregršti biljnih dijelova u litru vode; obilato zasladite medom, jer su ovi pripravci neobično gorki (3 šalice dnevno, prije obroka).

Sok
Svježi, od listova: tri ili četiri velike žlice dnevno, u medu, mlijeku, bijelom vinu ili prošeku, kako bi se ublažila gorčina.

Kupelji ruku i nogu
Stavite veliku pregršt listova i korijena na litru vode (protiv akni, lišaja, ekcema, bolesti jetre i migrena koje one uzrokuju, začepljenosti i bolova jetre).

Napomena
Artičoku jedite i kao povrće, bez obzira na to što je manje aktivna nego sami njeni listovi i korijen. Jedite je u velikim količinama: kvantiteta će nadomjestiti kvalitetu, a osim toga, uživat ćete u njenom okusu. je poput pelina za različite likere. Već su stari Egipćani, Grci i Rimljani artičoku izuzetno cijenili kao povrće i kao ljekovitu biljku. Artičoku možemo uživati kao povrće, možemo je samljeti i piti kao sok, a možemo piti i sok od kuhane artičoke.

Berba
Ako se u vašem kraju zimi temperatura ne spušta ispod 10°C, tada ne oklijevajte da posadite artičoku u vašem povrtnjaku ili čak u cvjetnjaku.
Budući da ovu biljku držimo najboljim preventivnim sredstvom protiv smetnji što se javljaju u pedesetim godinama (no i mladi su sve krhkiji), toplo vam preporučujemo da uzgajate ovu biljku. Ako zato nemate mogućnosti, onda potražite pouzdanog dobavljača koji će vas snabdijevati dovoljnom količinom listova i korijena, ubranih istovremeno s biljkom, uzgajanom, koliko je to moguće, na "biološki" način (bez insekticida i pesticida). Artičoke sadite na svježem i suhom mjestu, dovoljno duboko, a ujesen ih visoko nagrnite da ih zaštitite od mraza. Listove i korijen berite ljeti.

Ljekovita svojstva:
- regulira djelovanje jetre, čisti je i jača,
- pospješuje tek i probavu,
- ublažava nadimanje u crijevima,
- odstranjuje masnoće i kolesterol iz krvi,
- smanjuje ovapnjenje žila,
- sprečava anginu pektoris,
- astmu,
- urtikariju (koprivnjaču),
- moždanu kap,
- reumu.
- snižava šećer u krvi i tako pomaže dijabetičarima da se dobro osjećaju,
- regulira izlučivanje žuči,
- pospješuje ozdravljenje kod žutice,
- otvara žučne kanale.
- ublažava napade žučnih kamenaca...

Kod bubrežnih bolesnika artičoka pomaže izlučivanju uree iz krvi, a bjelančevina iz mokraće.

Uspješno pomaže kod upale bubrežnih čašica i bubrežne skleroze.

Kod zastoja mokraće tjera na mokrenje i pomaže kad bolesnik teško urinira.