MATIČNJAK - Melissa officinalis L.,

MATIČNJAK - Melissa officinalis L., fam. Lamiaceae

Narodni nazivi: MATOČINA. MELISA, PČELINJA TRAVA. LIMUN TRAVA

List matičnjaka - Melissae folium
Nadzemni dio matičnjaka - Melissae herba
Eterično ulje matičnjaka - Melissae aetheroleum

Samonikli matičnjak raste u svim krajevima Hrvatske, najčešće uz potoke i po rubovima listopadnih šuma. Danas se ova biljka uglavnom uzgaja.

Morfološke i fiziološke značajke
Matičnjak je višegodišnja zeljasta biljka visine 60 do 80 cm. Iz gornjeg dijela razgranatog korijena razvijaju se ravne četverokutne stabljike.
Listovi su ovalnog oblika i nasuprotno raspoređeni na stabljici.

Donje lišće je krupnije i na dužoj peteljci, dok je gornje sitnije i na kraćoj peteljci. Donji listovi mogu biti i srcolikog oblika, a po obodu grubo nazubljeni.
Cijela biljka je pokrivena sitnim mekim dlačicama.
Korijenje jako razgranat s brojnim vodoravnim podzemnim izdancima iz kojih se vremenom razvijaju nove stabljike.
Cvjetovi su bijeli, sitni i dvousnati.
Plod je sitan i sjajan, ovalnog oblika. Klijavost sjemena je 85 - 90 %.
Starenjem se klijavost brzo gubi. Masa 1000 sjemenki jc 0.5 – 0.7 g.
Matičnjak je otporan na niske temperature pa nema opasnosti od smrzavanja tijekom zime.

Kemijski sastav i upotreba
List sadrži 0.1 - 0,3 % eteričnog ulja, vitamina i gorkih tvari. Glavni sastojak eteričnog ulja je citral.

List matičnjaka koristi se u medicini kao sredstvo za smirenje, a eterično ulje i u kozmetičkoj i kemijskoj industriji.

Uvjeti uzgoja

Klima - Matičnjak raste u vrlo različitim klimatskim uvjetima. Kao samonikla biljka raste u cijeloj Europi, osim na krajnjem sjeveru i jugu. I u našim se krajevima može uzgajati posvuda, ali do 1000 m nadmorske visine, a najbolje uspijeva u područjima s prosječnom količinom oborina od 600 mm. Sjenovite površine treba izbjegavati.

Tlo -
Za uzgoj matičnjaka pogodna su umjereno vlažna, rastresita i humusom bogata tla, neutralne do slabo kisele reakcije. Teška i vlažna tla treba izbjegavati.

Uzgoj
Plodored - Matičnjak se kao višegodišnja kultura ne uzgaja u plodoredu. Na istoj se površini može uzgajati 5- 6 godina. Dobre pretkulture su strne žitarice, gnojene okopavine ili industrijsko bilje.

Obrada tla -
Obradu tla treba započeti u jesen, oranjem na što veću dubinu, posebno u područjima s godišnjom količinom oborina manjom od 600 mm. Za proljetnu se sjetvu poorana površina ostavi da prezimi. U slučaju jesenske sjetve, odmah nakon oranja treba obaviti površinsku obradu tla.

Gnojidba -
Najbolji se prinosi postižu na površinama koje su prethodne godine bile gnojene stajskim gnojivom. U predsjetvenoj pripremi tla treba primijeniti 70 - 100 kg/ha fosfora, 180 - 200 kg/ha kalija i 160 - 180 kg'ha dušika. Od mineralnih se gnojiva može primijeniti 400 - 600 kg/ha NPK gnojiva s povećanim sadržajem kalija.
Dio ukupne količine dušika treba primijeniti gnojidbom s gnojivom KAN.

Razmnožavanje -
Matičnjak se razmnožava dijeljenjem starijih busena i preko presadnica. Presadnice se proizvode u hladnim lijehama uz obavezno navodnjavanje.

Sjeme se sije na prethodno dobro pognojeno i poravnato tlo, čisto od korova.
Sjetva se obavlja tijekom svibnja i lipnja.
Sjeme se sije nasumično ili u redove na razmaku 15-20 cm. Za površinu od 1 m" potrebno je 2 - 3 g sjemena. Sjeme se nakon sjetve pokrije tankim slojem sitne zemlje pomiješane sa zrelim stajskim gnojem. Tijekom 168 uzgoja lijehe treba redovito zalijevati. Sjeme niče za 15-20 dana. U ljeto biljke treba pokositi kako bi se razvio što veći broj izdanaka. Nakon 70 - 90 dana biljke su visoke 10 - 12 cm i imaju razvijena 2- 4 sekundama izdanka s 4 - 6 pari lišća. Na površini od 1 m2 može se proizvesti 200 - 300 kvalitetnih presadnica.

Sadnja
Presadnice se sade ujesen ili u rano proljeće u redove na razmaku 60 - 70 cm. Razmak između biljaka u redu treba biti najmanje 25 - 30 em. Za površinu od 1 ha potrebno je 47600 - 66600 presadnica. Na manjim se površinama sadnja obavlja ručno, a na većim sadilicama. Kod ručne je sadnje važno da se presadnice polažu uvijek na istu stranu kanala kako bi se očuvao pravilan razmak između redova.

Njega
Njega obuhvaća okopavanje, međuredno kultiviranje, prihranjivanje i eventualno navodnjavanje.
Međuredno kultiviranje i okopavanje treba obaviti barem dva do tri puta godišnje. Prvo se okopavanje obavlja čim se pojave prvi korovi ili pokorica, a drugo 15 - 20 dana nakon prvog. Sljedeća se okopavanja obavljaju prema potrebi. Zadnje okopavanje treba obaviti neposredno prije berbe.

Prihranjivanje -
Budući da se matičnjak uzgaja zbog proizvodnje nadzemnog dijela biljke, treba ga neposredno prije prvog okopavanja prihraniti dušikom. To se čini s 150 - 200 kg/ha dušičnog gnojiva KAN.

Drugo prihranjivanje dušikom s istom količinom gnojiva obavlja se nakon prve žetve. Starije nasade treba ujesen ili u rano proljeće pognojiti s 300 - 400 kg/ha mineralnog NPK gnojiva i potom okopati.

Bolesti i štetočine
U vlažnim se godinama na lišću matičnjaka mogu razviti gljivice (Septoria Melissae Desm.).

Berba
Matičnjak se kosi najmanje dva puta godišnje, prije cvjetanja biljaka i to po suhom vremenu. Biljke se kose na visini 5 - 10 cm iznad zemlje čime se potiče razvoj izdanaka za sljedeću košnju.

Sušenje
Matičnjak se može sušiti prirodno, u zaštićenom prozračnom prostoru ili u koševima. Sušenje se može obavljati i u sušnicama, prva dva sata na temperaturi od 55 °C, a nakon toga na 40 - 45 °C. Suho lišće mora bit zelene boje, bez primjesa, ugodnog mirisa na limun i ne smije bit usitnjeno. Čuva se u papirnatim vrećama na hladnom, suhom prozračnom mjestu.

Proizvodnja sjemena
Biljke za proizvodnju sjemena kose se kada je više od polovice sjemena dozrjelo. Košnja se obavlja rano ujutro dok je rosa kako bi se izbjeglo osipanje sjemena. Nakon toga slijedi vršidba i čišćenje sjemena od stabljika i dijelova cvijeta. S površine od 1 ara može se dobiti 4 - 5 kg sjemena.

Prinos
U prvoj godini uzgoja prinos suhog lista je 600 - 800 kg/ha, a druge i sljedećih godina 2000 - 3000 kg/ha. Prinos nadzemnog dijela biljke u 170 prvoj godini uzgoja je 1000 - 2000 kg/ha, a sljedećih godina 4000 - 6000 kg/ha.

Standardi kvalitete za list matičnjaka (Melissae folium) prema Ph. Eur. 5. min. 4 % (s.t.)
Ukupni derivati hidroksieinamika izraženi kao ružmarinska kiselina (C18H1608 , Mr = 360,3)

Strane tvari
Stabljike promjera većeg od 1 mm max. max. 10%
Ostale strane tvari 2 %
Gubitak sušenjem max. 10.0 %
Ukupni pepeo max. 12,0%



Preneseno iz knjige: UZGOJ LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA
u izdanju: Jan Spider. 2009. Pitomaca
Priredio i prenio: Lakky. 21.01.2013
Kontakt mail: lakky63@gmail.com