BOŽUR (Paeonia officinalis L.)

Božur
Foto: posuđeno sa stranice Pijani tvor

BOŽUR (Paeonia officinalis L.)

latinski:  Paeonia officinalis
engleski: Peony
njemački: Die Pfingstrosen
francuski: La pivoine

Poznat je pod drugim imenima kao što su: božurak, kraljev cvijet, kurjak i trojačke rože.

Opis:
Biljka s trajnim korijenom i okruglom sočnom stabljikom koja naraste do 60cm i na kojoj su perasto razdijeljeni i urezani listovi. Pojedinačni dvospolni cvjetovi slični ružama, najčešće su purpurnocrveni, ali i bijeli i ružičasti. Plod je dlakavi tobolac.
Vrijeme cvatnje: Svibanj-lipanj.
Miris i okus: Bez mirisa, gorka okusa. Tek iskopani korijen ima neugodan odvaratan vonj, ali se nakon sušenja izgubi.

Stanište:
Najčešće se uzgaja kao vrtna ukrasna biljka, a u prirodi raste po planinskim uvalama.

Božur je zakonom zaštićena vrsta, tercijarni relikt i rijetka biljka, zaštićen i u našim krajevima te se ne smije brati.

Ljekovit je po mnogočemu a može poslužiti kao: antibakterik, antiepileptik,
antispazmatik, antitusik, emenagog, narkotik i sedativ.


Paeonia je ime dobila po grčkom bogu zdravlja Paeonu.

Božur je već tada bio omiljeni lijek za liječenje epilepsije, žutice, bolesti bubrega i mjehura, a sjemenke božura rabile su se za čarolije. Hipokrat ga je rabio za liječenje epilepsije.

Mnogi autori naglašavaju otrovnost te rizičnost uporabe bilo kojeg dijela božura, dok novija provjerena znanstvena saznanja govore da alkaloid peregrinin sužava bubrežne kapilare, utječe na uterus i pospješuje zgrušavanje krvi te se preporučuje homeopatska uporaba matične tinkture.

Osim homeopatskog liječenja pod liječničkom kontrolom, svako drugo liječenje valja izbjegavati.

Branje i prerada:
Beremo cvijet, korijen i sjeme božura.

Cvijet za vrijeme cvatnje, a korijen sjeme božura. Cvijet za vrijeme, a korijen se kad je star najmanje 2 godine, vadi u rano proljeće ili u kasnu jesen te suši na toplom mjestu.

Sjeme se sabire krajem rujna.

Toksičnost:
Cijela biljka je otrovna, a naručito cvijet, pa se preporučuje veliki oprez prilikom branja.

Alkaloid peregrinin koga najviše ima u cvijetu izaziva simptome trovanja.

Otrovni dijelovi biljke:  list, cvijet, korijen - cijela biljka.

Simptomi trovanja:
glavobolja, tegobe s gutanjem hrane i sline, jaki grčevi, nadražaj crijeva, poremećaji vida te neosjetljivost donjih udova.

Ljekoviti sadržaj:
Cvijet sadrži antocijanske boje peonidina, tanin; korijen glikozide peoniflorin, peregrinin, eterična ulja, peonol i treslovinu, a cijela biljka sadrži još organske kiseline, mast, smollu, škrob, kalcijev oksalat, glukozu i saharozu. Sjeme sadrži masno ulje, treslovinu, boju i šećer.

Tinktura:
U homeopatiji se radi tinktura i jedino se kao takva preporučuje u liječenju.  

Kontraindikacije
Trudnicama je zabranjena uporaba božura u bilo kojem obliku.

Zapadna pučka medicina rabi božur za liječenje:
- epilepsije,
- grčeva općenito,
- gihta,
- hemeorida,
- kašlja,
- varikoznih vena,
- slabih živaca te za
- izazivanje mjesečnice.  

Ljekovito djelovanje:
Korijen božura djelotvoran je u liječenju:
- grčeva i to epileptičnih i grčeva mokraćnog mjehura i bubrega,
grčeva u djece,
menstrualnih grčeva
- krvi
- bolesti živaca kao što su živčane slabosti,
- neuralgija,
- padavica,
- histerija,
- posljedice pretrpljenog straha
- bolesti bubrega i mjehura
- bronhijalnog napada, astme
- bolesti jetre tj žutice
- stezanja ili grčenja periferije srca
- epilepsije
- hormonalnih tegoba u žena za vrijeme ciklusa,
- te za izazivanje mjesečnice.

U pučkoj medicini nekad su se cvijet i sjeme božura koristili za liječenje
- epilepsije
- grčeva crijeva i želuca
- jakog grčevitog kašlja.

Danas se cvijet najčešće rabi u kombinaciji čajeva za inhalaciju astmatičara te za liječenje kašlja hripavca, dakako, pod liječničkim nadzorom.


Preneseno iz Novog lista.
Autor: Homeopata i fitoterapeut Ivan Lesinger
Prenio: Lakky, 27.05.2013
Kontakt mail: lakky63@gmail.com" />