AMBROZIJA (Ambrosia artemisifolia A. elatior)

Kraljica korova: Kako preživjeti jesen s ambrozijom?
08/07/2015 Alergije, Dišni sustav, Zdravlje i samoliječenje


Od kraja kolovoza pa sve do kasne jeseni osobe alergične na ambroziju proživljavaju veoma teško razdoblje. Alergija na pelud ambrozije utječe na smanjenje kvalitete života kako pojedinca tako predstavlja vrlo velik javnozdravstveni i gospodarski problem. Malo je alergičnih osoba koje nisu čule za alergiju na pelud ambrozije. Zabrinjavajući podatak je da svaki četvrti stanovnik planeta Zemlje pati od peludne alergije, a svaki osmi je alergičan na pelud ambrozije s tim da je trend alergičnih na ambroziju svake godine sve veći. Zbog vrlo sličnih simptoma alergija na ambroziju lako se može zamijeniti s prehladom. Dogodi li Vam se da usred ljeta osjetite svrbež nosa, kihanje, šmrcanje i simptome slične prehladi, budite na oprezu.

Invazivna i otporna ambrozija

Ambrozija, biljka iz porodice glavočika, porijeklom je iz Sjeverne Amerike, odakle je u Europu uvezena kontaminiranim pošiljkama sjemena. Vrlo je raširen korov i jedna od najraširenijih biljaka iz roda ambrosia. Zbog svoje izuzetno velike reprodukcijske moći, ali i dobre sposobnosti prilagodbe novim okolišnim uvjetima, ambrozija se vrlo brzo širi i obrađenim i neobrađenim tlom. Ambrozija niče sredinom travnja, a cvatnja započinje sredinom srpnja i traje do početka prvih mrazeva. Cvjetovi su na biljci skupljeni u duge grozdaste cvati na vrhu stabljike. Ambrozija raste uz putove, jarke, kanale, željezničke pruge, nasipe, na zapuštenim gradilištima, parkovima i vrtovima.

Pelud se može prenositi na udaljenosti i do 100 kilometara. Svaka biljka proizvodi golemi broj sjemenki (od 3 000 do 60 000 sjemenki) koje mogu preživjeti u zemlji nepovoljne uvjete čak 39 godina. Ambrozija proizvodi velike količine peludnih zrnaca. Jedna stabljika ambrozije otpušta čak 8 milijuna zrnaca peludi, dok je samo 30 zrnaca peludi u 1m3 zraka dostatno da izazove alergijsku reakciju kod osjetljivih osoba.

Najviše dnevne koncentracije peludi ambrozije u zraku su potkraj kolovoza i početkom rujna. Posljednjih godina zabilježen je porast koncentracije peludi ambrozije u zraku. Koncentracija peludi najviša je u jutarnjim satima i prije podne. Nakon kiše koncentracija peludi u zraku se smanjuje.

Ambrozija i alergija

Alergija na cvjetni prah (pelud) ambrozije je vrlo česta jer je ambrozijin pelud jedan od najjače poznatih alergena. Na sluznicama dišnih organa pelud kod osjetljivih bolesnika može prouzročiti alergijsku reakciju. Klasični simptomi alergije na pelud ambrozije su:

crvenilo očiju
suzenje očiju
začepljen nos
vodena sekrecija iz nosa
kihanje
kašljanje
otežano disanje
astma
promjene na koži i probavi
Smatra se da svaki deseti stanovnik Hrvatske boluje od peludne alergije na ambroziju, s tim da je broj oboljelih iz godine u godinu sve veći. Kao čest problem uz alergijsku hunjavicu razvija se i astma.

Liječenje alergijske bolesti

Alergijske bolesti se ne mogu izliječiti, veće je liječenje simptomatsko, dakle ublažavaju se simptomi bolesti, a ne uzrok. Za ublažavanje simptoma koriste se lijekovi tzv. antihistaminici koji smanjuju jaku histaminsku reakciju, kortikosteroidni hormoni koji obuzdavaju alergijsku upalu te sprejske inhalacije bronhodilatatora i spazmolitika koji olakšavaju disanje kod astmatičnih napada. Na tržištu postoje i brojni prirodni pripravci protiv alergija, a o čemu smo pisali na našem portalu: ‘U koštac s peludnom groznicom: Prirodni antihistaminici su svuda oko nas‘.

Prevencija kod alergije na pelud

Obzirom da se alergija na ambroziju ne može izliječiti, izuzetno je važna prevencija, koja je relativno jednostavna i sastoji se u uništavanju ambrozije u što većem broju. No, pacijentima teško alergičnim na ambroziju teško da bilo što od dolje navedenog može olakšati muke.


nakon povratka kući operite ruke, presvucite odjeću, otuširajte se
boravite u zatvorenim i klimatiziranim prostorima
izbjegavajte izlaske tijekom suhog, vrućeg i vjetrovitog vremena kada je koncentracija peludi najveća tijekom dana
zatvarajte prozore stana i automobila kako bi spriječili ulazak peludi
za vrijeme cvatnje izbjegavajte travnjake i polja, odnosno mjesta gdje ima ambrozije
šećite neposredno poslije kiše, kasnije poslije podne ili predvečer
izbjegavajte pušenje, sprejeve protiv kukaca i slične iritanse jer pojačavaju simptome alergije
Ambrozija je rasprostranjena u većini europskih zemalja. U Hrvatskoj je najviše ima na prostoru između Save i Drave, ali se širi i uz morsku obalu (Zadar, Istra, ušće Neretve).

Zbog velikog problema koji je uzrokovan invazivnom i alergenom biljkom ambrozijom jer se Hrvatska nalazi u epicentru širenja iste, HZJZ dr. Andrija Štampar, dječja bolnica za plućne bolesti Srebrnjak te mnoge europske asocijacije provode edukaciju i podizanje svijesti građana o ovom javnozdravstvenom  problemu.


Preneseno iz: Liječnik.hr
Prenio: Lakky, 14.08.2015
Kontakt mail: lakky63@gmail.com

Ambrozija

SOS - što raditi ako imate alergiju na ambroziju

Kašljete, kišete, šmrčete? Svrbe vas nos, oči i uši?
Mjerite temperaturu i pitate se kako ste se uspjeli prehladiti po vrućini?
Niste prehlađeni. Alergični ste na ambroziju!

Učestalost alergijskih poremećaja, pa i alergije na ambroziju, desetljećima je u porastu.
To je posljedica stresnijeg načina života, širenja infekcija, promjena u prehrani, okolišu i klimi.  

S jedne strane, tu su klimatske promjene poput visokih temperatura i ljetnih suša, koje pogoduju rastu korova.
S druge strane, neredovito održavanje zelenih površina i čišćenje korova također su uzroci porasta alergije na ambroziju.

Ambrozija (Ambrosia artemisifolia L.) korov je koji pripada obitelji glavočika (Familia Compositae), a farmakopejski naziv joj je Herbae Ambrosiae.

Domovina ambrozije je Sjeverna Amerika, odakle u Europu dolazi 1863. pri transportu pšenice.
U Hrvatsku stiže 1941. preko riječke luke, također sa pšenicom Prvo se udomaćila u Podravini, Posavini i Slavoniji, a potom se proširila na gotovo cijelu Hrvatsku.

Alergija na ambroziju
Ambrozija je biljka koja izaziva pravu pošast kod ljudi alergičnih na njenu pelud.

Reakcija na pelud započinje već kod koncentracije od 20 do 30 zrnaca u zraku na jedan metar kubični.

Simptomi alergije na pelud ambrozije uključuju šmrcanje, suzenje i svrbež očiju, peckanje i curenje iz nosa, kašalj, kihanje, otežano disanje.
Ambrozija cvate tijekom kolovoza i rujna, a tijekom cvatnje oslobađa oko sto milijuna zrnaca peludi, koju vjetar može odnijeti 300 kilometara.

Proizvodi oko 60.000 sjemenki otpornih na smrzavanje, koje mogu preživjeti preko 30 godina.  

Raste kao korov na napuštenim zemljištima uz obale rijeka i potoka, kraj željezničkih pruga, uz vrtove i livade, među usjevima i na zelenim gradskim površinama.

Konvencionalno liječenje alergije
Liječnici savjetuju da izbjegavate ambroziju ako ste alergični na njenu pelud.

Preporučuje se izbjegavanje odlaska u prirodu i zadržavanje u klimatiziranim prostorima.

U sklopu ove taktike trebate zatvarati prozore, svakodnevno prati kosu i mijenjati posteljinu i ne sušiti rublje na otvorenom. Jedino pogodno vrijeme za odlazak u prirodu je odmah nakon kiše.

A ako vlada suša, osuđeni ste pola ljeta provesti zatvoreni u klimatiziranim prostorima, umjesto da uživate u prirodi i suncu.

Mnogim je žrtvama alergije teško pridržavati se spomenutih ograničenja.

Ako ste alergični na ambroziju, ne znači da morate dva mjeseca provesti zatvoreni ispod klima uređaja!

Druga raširena terapija podrazumijeva primjenu antihistaminika i kortikosteroidnih pripravaka, koji djeluju protuupalno i ublažavaju alergijske tegobe.

Iako takav pristup donosi olakšanje, uzrokuje neželjene nuspojave i ne rješava uzrok alergije.

Također se preporučuje imunoterapija, prirodni postupak kojim se ostvaruje hiposenzibilizacija, odnosno smanjenje osjetljivosti na alergen.
Imunoterapija se provodi putem postupnog izlaganja pacijenta sve većim dozama alergena da bi sam organizam postao otporniji na pelud.

Alternativno liječenje alergije
Kažu da u prirodi postoji lijek za svaku bolest, samo ga čovjek ne vidi, jer je prirodi okrenuo leđa.
Postoji nekoliko biljaka koje će vam pomoći u otklanjanju simptoma, ali vas mogu i izliječiti od alergije, ako ih redovno i dugotrajno uzimate.

Tisućljetni crni kim
Ulje crnog kima (Nigella sativa) bilo je poznato još u starom Egiptu kao univerzalni lijek. Ono što su stari Egipćani znali, potvrđeno je brojnim znanstvenim studijama pa se danas ulje crnog kima preporučuje za prevenciju i liječenje brojnih zdravstvenih problema.

S obzirom na njegovo protuupalno, imunomodulacijsko i antihistaminsko djelovanje, jedan je od prvih izbora za ublažavanje i prevenciju alergijskih tegoba.

Ublažuje sve simptome alergija, djeluje bronhodilatacijski i olakšava disanje, a antibiotskim djelovanjem sprečava razvoj sekundarnih bakterijskih infekcija, koje se često javljaju uz alergije.

Pije se u dozi 20-30 kapi tri puta dnevno, nakon obroka. Mogu ga koristiti i djeca.

Kvercetin
Prirodni antihistaminik kvercetin ublažava simptome alergije, pogotovo ako se uzima u kombinaciji s vitaminima C, E i B12 te mineralima cinkom i kalcijem.

Ovaj antioksidans nalazimo u bobičastom voću, grožđu, ljubičastom luku, jabukama i crnom čaju.

Mnoga su istraživanja pokazala njegova protualergijska i protuupalna svojstva. Istraživanje bostonskog Medicinskog fakulteta utvrdilo je da ovaj flavonoid može blokirati histamin i druge tvari koje povezujemo s alergijama.



Kopriva
Kopriva najčešće raste kao korov, a nalazimo ju gotovo po cijelom svijetu. Ova biljka može spriječiti aktivnost histamina i pokazala je protuupalna svojstva.

Tako je istraživanje objavljeno u časopisu Planta Medica pokazalo da je dnevna doza od 600 mg ekstrakta koprive ublažila simptome peludne hunjavice kod 58 posto tretiranih ispitanika.
48 posto izjavilo da je kopriva po njihovom mišljenju bila učinkovitija od lijekova na recept.

Alergiju možete ublažiti i čajem od koprive.

Čaj od koprive
Preporučena doza iznosi između 200 i 400 miligrama tri puta dnevno.
Dvije do tri jušne žice usitnjene cijele biljke koprive ili samo njenog nadzemnog djela prelijte s pola litre kipuće vode, ostavite da stoji sat vremena i procijedite.
U jednakim razmacima tijekom dana popijte pet puta po decilitar, uvijek prije jela


Ostali "ubojice" alergije
Ulje noćurka i ulje lana, zbog esencijalnih masnih kiselina koje sadrže, djeluju protuupalno i ublažavaju simptome ako se uzimaju dulje vrijeme.
List crnog ribiza u obliku čaja ili tinkture regulira pretjeranu imunološku reakciju.

Hidrolat rimske kamilice ublažava crvenilo i svrbež očiju, dok će inhalacija eteričnih ulja ružmarina i paprene metvice uvećati prohodnost gornjih dišnih putova.
Echinacea i sok tahićanskog Nonija također su se pokazali vrlo dobri u liječenju alergija.

Preporučuje se u obliku ekstrakta kao dodatak prehrani ili u obliku čaja. Ne uzrokuje umor i pospanost pa ga alergični ljudi rado uzimaju.  

Sok od maslačka
U proljeće i ljeti pijte sok od ove biljke bez korijena. Maslačak najprije dobro operite i usitnite u blenderu i procijedite kroz gazu.

Repuh ili lopuh može suzbiti simptome alergija.
U sok koji ste dobili stavite jednaku količinu vode i prokuhajte. Uzimajte tri do čeiri žlice soka dnevno. Terapija traje šest tjedana

Ako ste alergični, ispirite usta i nos čajem od kadulje, te mažite nosnice domaćim maslinovim uljem.

Čišćenje jetre Budući da je alergija reakcija jetre zasićene nezdravom prehranom i životom u zagađenom okolišu, najbolje je prije bilo kojeg tretmana za liječenje alergije očistiti jetru.

Nju ćete najbolje očistiti drenažnim kurama s korijenom maslačka, listom artičoke, korijenom čička i zelenim stolisnikom uzimajući ih u obliku čajeva i tinktura. Ili napravite čišćenje jetre prema metodi dr.Clark.


Ambrozija kao lijek

Čaj od ambrozije
Nakon srčanog udara blagotvorno djeluje čaj od ambrozije. Uzmite jednu jušnu žlicu suhe biljke i 2 dl vode
Vrućom vodom prelijte bilje, poklopite i pustite da odstoji pola sata pa procijedite. Pijte dvije do tri šalice čaja dnevno.

Teško je povjerovati da biljka koja nam stvara toliko tegoba i zagorčava život skoro puna dva mjeseca može imati ljekovitih svojstava.
Ali, ipak je istina. Ambrozija se u pučkoj medicini rabi za liječenje niza tegoba i bolesti.
Sadrži eterična ulja, artemisifolin, kvercetin, agmatin, limonen, glikozide i vitamin C.

Koristi se kao prirodni adstrigent, antiseptik, antibakterik, antiepileptik, antipiretik, stimulans i protuotrov.

Ulje od ambrozije koristi se za liječenje raznih površinskih rana. Mast ili krema od ambrozije primjenjuje se protiv hemoroida i čireva.

Kod bolesti ili ozljeda kože, primjerice raznih kožnih osipa, opeklina, modrica, uboda i ugriza kukaca, zgnječite svježi list i stavite ga na oboljelo mjesto.
Kod reume položite oblog na bolni zglob od svježih listova usitnjenih u kašu.  

Pripravci ambrozije primjenjuju se kod povišene temperature kao dobar antipiretik i antiseptik, zatim kod grčeva želuca, crijeva i maternice, kod upale pluća i kašlja, kod bolesti crijeva, ženskih bolesti poput bolnih mjesečnica te bolesti središnjeg živčanog sustava poput epilepsije.
Za tipično ženske tegobe, naročito poremećaj mjesečnog ciklusa, namijenjen je korijen ambrozije, dok svježi sok biljke liječi razne infekcije stopala.

Zvuči pomalo paradoksalno, ali pelud ambrozije rabi se i za antialergijske tretmane u zimskim mjesecima.


Preneseno iz Alternativa-za-vas.
Prenio: Lakky,29.08.2012
Kontakt mail: lakky63gmail.com

.

AMBROZIJA (AMBROSIA ARTEMISIFOLIA L.)

Jednome muka, drugome lijek

Dok alergičari pate zbog ambrozije, mnogima će ta biljka olakšati mnoge bolesti, primjerice zacijeliti rane, smiriti reumu i želučane tegobe

Ambrozija (Ambrosia artemisifolia L.) pripada obitelji glavočika (Familia Compositae). Farmakopejski naziv joj je Herbae Ambrosiae.

Prirodni je adstrigent, antidot, antiseptik, antibakterik, antiepileptik, antipiretik, antidot, dezinficijens, emetik, hemostatik, febrifug, stimulant.  
   
Druga imena ambrozije su fazanuša, Krauzova trava, limundžik, pelinasta ambrozija. Engleski naziv joj je Ragweed, njemački Aufrechte Ambrosie – Beifussblättrige Ambrosie – Beifussblättriges Traubenkraut, francuski Ambroisie élevée, slovenski pelinolistna ambrozija, navadna ambrozija, srpski ambrozija, limunđak, partizanka, talijanski Ambrosia con foglie di artemisia.  
 
Domovina ambrozije je Sjeverna Amerika. U Europu dolazi 1863. god., s transportom pšenice. U Hrvatsku dolazi preko Rijeke 1941. god. u transportu pšenice, a udomaćuje se na području Podravine, Posavine i Slavonije.  
   
LJEKOVITI SADRŽAJ
   Ambrozija sadrži: eterično ulje, artemisifolin, quercetin, agmatin, limonen, gorkih tvari, glikozide, vitamina C.
   
KARAKTERISTIKE BILJKE  
Opis: Jednogodišnja dlakava biljka visine i do 120 cm, sa uspravnom i jako razgrananom četvrtastom stabljikom na kojoj su duboko iscijepani, perasti i nasuprotni listovi na kratkim peteljkama. Žuti brojni cvjetovi zbijeni u glavičasti cvat nalaze se na vrhu stabljike i ogranaka. Oprašuje se pomoću vjetra. Korijen vretenast. Ambrozija se ubraja u neofite – biljke pridošlice u samoniklu floru Europe. Širi se velikom brzinom i to 12 kilometara u krug godišnje.  

   Polen: Ambrozija spada u alergene biljke koje su agresivnog karaktera. Biljka oslobađa oko sto milijuna zrnaca peludi tijekom svoje cvatnje. Biljka proizvodi oko 60.000. sjemenki. Sjeme ambrozije može po nalazima proživjeti i preko 30 godina, čak i smrzavanje. Pelud ambrozije može preći zrakom i 300 kilometara.  
   
Vrijeme cvatnje: VII. – IX. mjesec  
   
Miris i okus: Aromatičan, a okus gorak.  
   
Stanište: Raste kao korov na napuštenim zemljištima uz obala rijeka, potoka, vrtova, livada, željezničkih pruga i polja među kukuruzom, šećernom repom i krumpirom te na zelenim urbanim – gradskim površinama.  
 
Branje i prerada: U zapadnoj literaturi navodi se uporaba ambrozije za proizvodnju ulja, tinkture, masti i čaja. Beru se biljka u cvatu, listovi i korijen biljke.


Ljekovito djelovanje

Prema dostupnoj literaturi ambrozija se u pučkoj medicini rabi za liječenje niza tegoba i bolesti.  
   Vanjska uporaba:  
   • bolesti kože (raznih kožnih nečistoća, osipa, opeklina, modrica, raznih uboda i ugriza insekta (svježi list se zgnječi i stavi na mjesto uboda ili ugriza),  
   • bolesti reume (upala zglobova – stavlja se oblog na bolni zglob od svježih usitnjenih listova u kašu)  
   Unutarnja uporaba;  
   • visoke temperature tijela, groznice ( kao dobar antipiretik i antiseptik)  
   • grčeva (želuca, crijeva i maternice),  
   • plućnih tegoba (upale pluća – pneumonia, kašalj, katar, ),  
   • bolesti crijeva (proljev, infekcije, katar, enteritis, grčevi, konstipacije – zatvora, nadutost, nametnici),  
   • ženske bolesti (tegobe s mjesečnicom, grčevi, infekcije itd.),  
   • bolesti živaca ( kao antiepileptik).  
   
Korijen ambrozije liječi tegobe žena i to naročito kod poremećaja mjesečnog ciklusa, a preporučuje se kao čaj nakon srčanog udara – infarkta.

Svježi sok biljke liječi razne infekcije stopala.

Polen ambrozije se rabi za antialergijske tretmane u zimskim mjesecima.  
   
Alergija na ambroziju

Ambrozija je biljka koja izaziva pravu pošast kod osoba koje su alergične na pelud ambrozije.
Postoji savjet da alergične osobe ispiru usta i nos čajem od kadulje (Salvia officinalis L.), ili štapićem za nos, mažu nosnice pravim maslinovim uljem.  
 
Polenoza je alergijska bolest koju izaziva pelud – polen.

Simptomi alergije na pelud ambrozije su:
-  šmrcanje,
- suzenje očiju,
- pečenje nosa,
- curenje nosa, svrbež nosa,
- svrbež očiju,
- kašalj,
- kihanje,
- upalu očiju,
- otežano disanje itd.

Reakcija na polen započinje već kod koncentracije od 20 do 30 zrnaca u zraku na 1 metar kubični.
Izaziva ozbiljne reakcije i komplikacije kao što su:
- rinitis,
- peludna hunjavica i
- astma.

Liječi se poznatim lijekovima protiv alergije, a to su antihistaminci, kortikosteroidi, claritin itd.

Prirodan način liječenja je i imuno terapija tojest desenzibilacija sa postupnim davanjem većih doza alergena u svrhu da sam organizam postane otporniji na pelud ambrozije. Uz obične preporuke o izbjegavanju alergena tijekom dana i noći savjetuje se i talasoterapija s morskom klimom.  
   

Zapadna pučka medicina rabi ambroziju kao;
- antibakterik,
- antiseptik,
- antipiretik,
- adstrigent,
- antidot,
- emetik,
- hemostatik,
- stumulant, za liječenje; u obliku čaja ili injekcija (leukoreje, prolapsa maternice, kronične gonoreje, menstrualnih bolova itd.), - za grgljanje bolesti grla,
- za vanjsko liječenje kože (ispiranje i oblozi za liječenje čireva,
- rana koje sliče gangreni,
- uboda insekta itd.), z
- a zaustavljanje pretjeranog slinjenja ispiru se usta svakih pola sata,
- za pranje usta,
- groznice,
- proljeva,
- dizenterije,
- dijareje,
- krvarenja nosa,
- krvarenja,
- živčanih bolesti,
- histerije itd.

U obliku ulja od ambrozije rabi se za:
-  liječenje raznih površinskih rana
- za mazanje naročito kod djece, a u
- obliku masti-kreme za liječenje hemoroida,
- tumora hemoroida te ostalih vrsta raznih čireva.

U obliku tinkture uzimamo svakih 4 sata od 5-10 kapi.  

KUĆNA BILJNA LJEKARNA: AMBROZIJA    

Čaj
   1 jušna žlica suhe biljke, 2 dl vode  
   Priprema: vrućom vodom prelijemo bilje, poklopimo da odstoji pola sata i procijedimo.  
   Uporaba: pijemo 2-3 šalice čaja kod navedenih oboljenja.  
   Napomena: za ispiranje ili stavljanje obloga napravimo jači čaj.  

Tinktura    
uzima se 3x na dan od 5 do 10 kapi sa malo vode ili čaja.
Za recept se javiti na kontakt adresu!

Homeopatija  
   Ambrozija se uzima u obliku matične tinkture za liječenje peludne groznice, proljeva, grčevitih proljeva itd.  



Ovaj članak napisao je Ivan LESINGER, lesinw@yahoo.com a prenesen je iz Novog lista!
Pripremio i prenio Lakky, 29.05.2011.
Kontakt adresa: lakky63@gmail.com

PELUDNE ALERGIJE POSTAJU MORA SVE VEĆEG BROJA GRAĐANA I PRERASTAJU U EPIDEMIJU
Ambrozija – biljka s potjernice

Osim štete koju nanosi poljoprivrednim proizvođačima, ambrozija najdirektnije šteti životinjama, a poglavito ljudima, izazivajući alergiju bez obzira na starosnu dob. Prema izjavama stručnjaka, svaki deseti stanovnik osjetljiv je i alergičan na ovu biljku



Sve češće čujemo pričati o ambroziji, biljci koja postaje mora mnogih naših sugrađana. Gotovo nema ljudskog bića kod nas koje je osjetljivo na peludne alergije a da nije čulo za ambroziju. Ova alergentna biljka sve češće ugrožava naše zdravlje i u pojedinim dijelovima naše zemlje predstavlja pravu epidemiju u vrijeme njene cvatnje, kad joj vjetar raznosi pelud okolo te njime prouzrokuje alergije velikih razmjera.
   
Fazanuša ili partizanka

Ambrozija, stručnog naziva Ambrosia aretmisifolia = A. elatior ili hrvatskog imena pelinolisna ambrozija, u Hrvatskoj su se još udomaćili i njeni nazivi fazanuša, partizanka, pelinolisni limundžik i Krausova trava. Ova pelinolisna biljka ime je dobila po listovima vrlo sličnim pelinu. Zasad je poznato 40-ak, a u Europi 20-ak predstavnika ovoga roda. Stručnjaci kažu da sačuva klijavost gotovo 40 godina. Samo jedna biljka može stvoriti čak do 150.000 sjemenki. Ima iznimno puno cvjetova, tako samo jedna muška cvjetna glavica može imati čak do stotinu cvjetova s nevjerojatnih čak do pola milijuna peludnih zrnaca u svakom cvijetu. Dobro razvijene pojedine, poglavito pojedinačno izrasle biljke ambrozije mogu proizvesti do 10 gr peludnog praha. Biljka u našim uvjetima naraste do 1,5 metara, stvara grm. Često se zna dogoditi da joj je vršni izbojak kraći od bočnih izdanaka. Listovi su joj pretežito dlakavi i pernato razdijeljeni, a cvjetovi su žuti u grozdastim cvatima. Sjeme joj zrije najesen jer cvjeta tek od polovine srpnja, ponekad i malo ranije, pa sve do sredine listopada. Oprašuje je vjetar. Sjeme joj nikne od proljeća te tijekom cijelog ljeta. Jedna biljka po oplodnji može dati i do 4.000 plodova. Ambroziji pogoduju suha klimatska staništa i otvoreni položaji, zato se može očekivati da će se ona u sljedećih nekoliko godina intenzivno proširiti i na našem području.
   
Sjeme aktivno 40 godina

Premda nije previše izbirljiva u pogledu tla, ambrozija ipak više preferira lagana zemljišta. Kod nas je nalazimo čak unutar kontinentalnih gradova i neobrađenih gradskih i privatnih posjeda, na nasipima, uz željezničke pruge, ceste, kanale, u vrtovima koji se ne obrađuju. Zapravo može rasti svagdje na neobrađenom zemljištu na koje najčešće vjetar donosi sjeme. Nikne i raste vrlo intenzivno i na kultiviranim zemljištima i sve je češće nalazimo među žitaricama i okopavinama. Nemalo su poneki poljoprivredni proizvođači iznenađeni kad je nađu među brižno njegovanim usjevima. To baš i ne bi trebalo biti nekakvo iznenađenje kada znamo da joj klijavost sjemena može trajati čak do 40 godina.
   
Praćenje kretanja peluda

Spoznavši na vrijeme nesagledive posljedice problema ambrozije, gotovo sve europske zemlje imaju razgranate sustave praćenja peluda u zraku radi pravovremene obavijesti osobama osjetljivim i alergičnim na pelud ambrozije i ostalih biljaka u zraku. Tako naprimjer Njemačka ima više od 60, a Italija oko 60 stanica za praćenje i mjerenje peluda u zraku. Sukladno svojim površinama i potrebama, i druge zapadnoeuropske zemlje imaju razvijene sustave praćenja. Ova praćenja kod nekih zemalja počinju već u veljači praćenjem leta peluda johe i lijeske pa ono traje gotovo do studenoga kad se završava cvatnja ambrozije.
   Ova praćenja iznimno su bitna za osjetljive osobe, poglavito kod ambrozije kod koje već samo 20-30 peludnih zrnaca u 1 m3 zraka može izazvati alergijske reakcije.
   
Znakovi alergije

Osim štete koju ambrozija nanosi poljoprivrednim proizvođačima na usjevima i okopavinama, najdirektnije šteti životinjama, a poglavito ljudima, izazivajući alergiju među svim naraštajima bez obzira na starosnu dob. Prema izjavama stručnjaka, svaki 10. stanovnik osjetljiv je i alergičan na ambroziju.
   Najprepoznatljiviji simptomi alergije su kašljanje, kihanje, gušenje, hunjavica, curenje vodenastog sekreta iz nosa, svrbljenje očiju i dr. Reakcije su vrlo slične prehladi, stoga ih često i ne možemo odmah prepoznati. Ipak, za razliku od prehlade, ovdje se pojavljuje svrbež kojim se lakše može pretpostaviti pojavu alergije. Najpouzdaniji način prepoznavanja alergije i liječenje je da se kad primijetimo neuobičajene simptome javimo svome liječniku. Poglavito iz razloga što zbog dugotrajnog alergijskog izlaganja možemo podleći razvoju drugih bolesti, npr. astme, obstruktivnog bronhitisa i dr. Stoga je iznimno bitno pravovremeno se javiti svome liječniku, ne umišljati da je to samo nekakva prehlada. Pogotovo ako smo svjesni toga da u našem okruženju ima ambrozije.
   Liječenje alergija prepušta se medicinskim stručnjacima koji po otkrivanju vrste alergenta počinju s uspješnim liječenjem, koje ipak zna dugo potrajati. Stoga pacijenti osjetljivi na peludne reakcije moraju pozorno slušati svoje liječnike i ponašati se sukladno njihovim napucima. Inače možemo zaraditi kakvu još goru kroničnu bolest.
   
Mehaničko uništavanje najuspješnije

Ambroziju možemo suzbijati na više načina, prije svega donošenjem i provedbom odluke o suzbijanju, te mehaničkim i kemijskim putem.
   Kemijskim putem uništavamo ambroziju herbicidima. Često je to teško na kulturom zasađenim površinama, pa moramo koristiti selektivne herbicide, što ponekad zbog kasnog primjećivanja ambrozije nije više moguće. Na neobrađenim površinama lakše je uništavanje zbog lakše primjene herbicida, no tu moramo gledati da nam stoka iza tretiranja ne dolazi na tretirane površine zbog opasnosti od trovanja.
   Mehanički način je najteži, ali izgleda najučinkovitiji. Naime, ovdje čupamo ambroziju iz zemlje dok je još mlada, a radi lakoće nešto iza kiše, pazeći da previše ne izgazimo obrađenu površinu. Uništavati ju je moguće i košnjom tamo gdje je košnja moguća. Košnju moramo obaviti svakako prije cvatnje ambrozije na visini ne većoj od 5 cm od razine zemlje. Nađemo li ambroziju u cvatu ili već u precvjetavanju, najbolje ju je odrezati i spaliti, kako se eventualno već zrelo sjeme ne bi širilo dalje te tako prenijelo ambroziju na nove površine. Odredbama je riješena regulativa uništavanja ambrozije za cijelu državu, slično odredbama
naših susjeda, te se oštrim kaznama nastoji prisiliti da svi čiste svoje zemljište napadnuto ambrozijom ili će to učiniti nadležne službe na račun vlasnika zemljišta.
   
Poštari policijski dojavnici

Zanimljivo je na koji je način u Kanadi riješeno iskorjenjivanje ambrozije. Jedan od načina među ostalom regulativom je i donesena zakonska odluka o uklanjanju i uništavanju ambrozije u vrtovima i naseljima. Ondje je država regulirala to pitanje na način da je policija sklopila sporazum s poštom. Tako su poštari pri dostavi pošte obvezni prijaviti gdje se nalazi ambrozija, u protivnom mogu vlasnici vrtova i poštari, ne prijave li je, biti kažnjeni za nas enormnim novčanim kaznama. U Mađarskoj su se, pak, dosjetili natjecanja među djecom za skupljanje ambrozije. Tako su nagrađivani oni koji su sakupili najviše stabljika ambrozije. U nekim drugim susjednim zemljama tiskani su veliki plakati s objašnjenjem zbog čega treba uklanjati ambroziju.
   Zanimljiva je američka ideja kojom su pokrenuli kampanju. Napravili su na tisuće plakata tipa potjernice na kojima piše za ambroziju: »Traži se naoružana i iritirajuća.« Nagrada »Lakše disanje«. Ovo je pokrenulo cijeli lanac suzbijanja ambrozije u Americi, što je rezultiralo iznimno velikim učinkom uništavanja ambrozije. Razvijena svijest o zaštiti okoliša i zdravlja poglavito među aktivnim volonterima dala je iznimno uspješne rezultate ovakvih akcija.
   
Primijećena na Krku

Kod nas, premda nam je gotovo polovina države u epicentru europske zaraženosti ambrozijom, izuzev osječkog i zagrebačkog područja, nije dosad bilo dovoljno napravljeno za suzbijanje te napasne biljke, a ona je već i na Jadranu. Brzina njenog širenja ponekad dostiže i po 20 km na godinu. Budući da je već primijećena na Krku, bit će potrebne brze i pravovremene mjere kako se ne bismo davili u alergiji ambrozije. Vidimo da ambrozija ne poznaje granica i brzo se širi, a naše joj podneblje klimatski jako odgovara.
   Rekli smo da nije bilo previše napravljeno na uništavanju ambrozije iz jednostavnog razloga – premda je zakonska regulativa postojala, nije se previše poštovala. Međutim, sada kad je voda došla do grla glede stanja s ambrozijom u Hrvatskoj, prisiljeni smo na primjenu zakonskih odredbi. Ovim odredbama se određuju agrotehničke, mehaničke i kemijske mjere zaštite od ambrozije u nasadima i na poljoprivrednim obrađenim i neobrađenim zemljištima.
   
Karta rizičnih područja

Tu se nalaže vlasnicima, posjednicima i korisnicima poljoprivrednog obrađenog i neobrađenog zemljišta, šuma, lovišta itd. uklanjanje ambrozije sa zemljišta.
   Ovom se zakonskom naredbom donosi način praćenja raširenosti i prikupljanja podataka o ambroziji te niz detalja oko njenog uništenja.
   Dopunjena naredba stupila je na snagu 24. svibnja 2004. godine, a objavljena je u »Narodnim novinama« br. 66.
   Pravovremeno poštujući ovu zakonsku regulativu, možemo preduhitriti ambroziju prije naglog širenja na našem području. Stručnjaci kažu da je nađena na Krku. Jesmo li svjesni koje pogubne posljedice može imati za turizam našeg priobalja i otoka?
   Vani, naime, u turističkoj promidžbi idu tako daleko da već na tržišta izbacuju turističke karte svojih destinacija na kojima su označena ekološka područja, područja riskantna radi alergija i drugo, jednako kao što rade s turističkim kartama propagirajući povijesne i kulturne znamenitosti pojedinih područja. Mislim da je vrijeme, poznavajući situaciju s ambrozijom u Hrvatskoj, da još više svi prionemo njenom otkrivanju i uništavanju, poglavito oni koji su nadležni za njeno suzbijanje.
Rasprostranjenost u Hrvatskoj i Europi
   
   Kod nas je ambrozija najrasprostranjenija između Save, Drave i Dunava u Slavoniji do zapadno od Zagreba. Intenzivno je rasprostranjena, ali ne kao kod nas, i u bosanskoj Posavini, Vojvodini, južnoj Mađarskoj, Sloveniji i kako se krug zemalja oko navedenih širi tako je sve manje rasprostranjena, ali ne prouzrokuje manje alergija i na drugim prostorima. Kod nas se počela širiti i u priobalnom području, tako je možemo naći na neretljanskom ušću, oko Zadra, u Istri, a primijećena je već i na Krku.
   Rasprostranjena je gotovo u svim europskim zemljama, ali nigdje tako jako kao u našoj Slavoniji. Najjače širenje ove biljke kod nas, a i u drugim europskim zemljama počelo je ranih sedamdesetih godina prošlog stoljeća.
   Pojedini je autori kod nas navode kao primijećenu 1940., a neki je navode od 1941. godine. Zasigurno je u Hrvatsku unesena već i prije, ali se od tada intenzivnije počinje primjećivati na hrvatskom području, najvjerojatnije i iz razloga što se tek kasnije ugurala među kultivirane žitarice i okopavine, no tada još nitko nije slutio koje opasnosti ona donosi sa sobom.
   
   Obvezno uklanjanje
   
   O opasnosti ove biljke najbolje govore podaci da se u kontinentalnom dijelu Hrvatske pristupilo masovnoj edukaciji ljudi u raznim ustanovama, poglavito u školama. To isto rade i naši susjedi u okruženju. Postavljaju se jambo plakati, a u Osijeku su uz pomoć učenika podijelili više od 10.000 letaka u kojima sažeto piše o ambroziji i njenoj štetnosti po zdravlje. Nekoliko naših gradova u unutrašnjem dijelu domovine donijelo je i službene odluke o obvezi uklanjanja i uništavanja ambrozije na svojem području. Po ovim odlukama su vlasnici i korisnici zemljišta dužni ukloniti ambroziju koja se pojavi na njihovom zemljištu uz prijetnju ne baš male kazne od 2.000 kuna kao u Osijeku. Sam Grad Osijek osnovao i stalnu službu kojoj se dojavljuju podaci o pojavi ambrozije.
   Slične odluke o mjerama sprječavanja širenja i obvezi uklanjanja i uništavanja ambrozije donesene su i za područje Zagrebačke županije s nešto blažim kaznenim mjerama.
   
   Svjetski alergen br. 1
   
   Ova biljka potječe s južnih dijelova Sjeverne Amerike. Nehotice pri žetvi, kad joj se sjeme pomiješalo sa sjemenom kultiviranih žitarica, prenesena je u Europu. Najvjerojatnije oko 1860. godine. Već je 1863. registrirana u Europi na nekoliko manjih lokacija. Tada se još nije osjećala njena opasnost. Od početka 17. stoljeća, dakle od 1600. godine nadalje doseljavani kolonizatori su je nesvjesno prenašali s juga na sjever Amerike. Danas je ona tamo i u svijetu alergentna biljka broj jedan.


OVAJ ČLANAK JE NAPISAO: dipl. ing. agr. Željko PERAN, a prenesen je iz Novog lista.
Članak pripremio i prenio Lakky, 25.05.2011.  

Kontakt adresa:lakky63@gmail.com