SMOKVA (Ficus carica L.)

Smokva
Foto: Lakky, 08.2008

Smokva (Ficus carica L.)

Smokva (Ficus carica L.) iz obitelji dudova, naziva se još figa, crna smokva i petrovka. Domovina smokve je Mala Azija, predjeli Sirije i Palestine (Edenski vrt) otkud je stigla preko Crnog mora do Grčke. U Rim je smokva došla preko Egipta, a donijeli su je Feničani. Smokvin list koji su Adam i Eva rabili kao odjeću, znan je u cijelom svijetu, a i smokva se danas rasprostranila po cijelom svijetu, od Amerike do Azije. Ljekovitost smokve zapisana je u staroegipatskim zapisima, kao i u zapisima starih civilizacija Sredozemnog pojasa. Smokva se u legendama opisuje kao simbol plodnosti i razmnožavanja.
   
Jednogodišnji smokvini listovi su veliki, kožasti, na krpe istrgani i hrapavi, a odozdo baršunasto dlakavi. Cvjetovi smokve su razlikuju od ostalih cvjetova. Razvijaju se zajednički u mesnatom cvjetištu te tvore oblik kruške. Za smokvu je karakteristično da oplodnju obavlja smokvina osica (Blastophaga psenes), koja se nastanjuje u divljoj smokvi. Plod je sočan i sladak. Zeleni plod sadrži puno mliječnog soka, a sazreli plod smokve puno šećera. Kora drva je smeđesiva i glatka. Danas botanika poznaje oko 700 vrsta smokava. Potrebno je naglasiti da vrsta Ficus carica ima dvije podvrste i to pitomu i divlju.
 
Smokva cvate u svibnju i lipnju, miris joj je voćni, a okus sočan i aromatičan. Riječ je o samoniklom drvu koje raste razasuto među ostalim kulturama, u kamenjarima i zidovima, a danas se dosta i uzgaja. Uspijeva na slabo hranjivom tlu, a pogoduje joj ljetna suša, te blaga i kišna zima. Različite vrste uspijevaju duž cijelog obalnog pojasa i na otocima.
   
Svi dijelovi ljekoviti

Ljekoviti dijelovi su plod smokve, mliječni sok, list i kora drva. Sušenje smokava je zahtjevan dio posla te se danas suše modernim načinom u sušarama, dok ih razna kućanstva još uvijek suše na tradicionalan način i to na suncu. Ne preporučuje se suhe smokve posipati brašnom jer se omogućuje razvoj brašnene grinje te mogu biti tada jako štetne za zdravlje.
 
 Jedući u zimskim danima smokvenjak koji godinama dobivam od punice, uvijek naviru sjećanja iz djetinjstva o penjanju na tuđe smokve, kao i traženje zrelih smokava koje su u pravilu bile nedostupne za nas djecu, kao i pranje lica i ruku od ljepljivog mliječnog soka. Znali smo i za važno pravilo da poslije jedenja smokava ne smijemo piti vodu. Uživali smo doista u tim sočnim i slatkim plodovima. Danas je zaista šteta što se plodovi smokve ne rabe češće za održavanje tradicionalnih običaja, primjerice za Badnjak, Uskrs, pučke fešte, a u nekim mjestima i krajevima kao dobrodošlica uz čašicu rakije. Smokva je u nutricionističkom smislu energetsko stimulativna namirnica, te je kao takvu uvijek uzimajte u jutarnjim satima kad je organizam najviše treba.

  Poznato je laksativno djelovanje svježe i suhe smokve još iz antičke i stare pučke medicine. I danas se upotrebljava kao najprirodniji laksativ koji ne ostavlja nikakve posljedice, niti stvara naviku, a nema bojazni ni od mogućeg iritiranog proljeva.
   
Reguliranje stolice svježom ili suhom smokvom je uvijek dobra i korisna preporuka. Bolje je od uzimanja jakih laksativa (krušina ili raznih kombinacija bilja) koji stvaraju naviku i potrebu stalnog uzimanja. Povremene zatvore stolica liječimo kompotom od suhe smokve ili od suhih šljiva, kao i njihovom kombinacijom.
   
Dobre kombinacije

Pomaže i jedenje raznovrsnog voća tijekom dana, najmanje tri do pet vrsta voća – trešnje, breskve, grožđe, orasi, bademi te kiseli kupus, sok aloje i slično. Jače ili kronične zatvore rješavamo kombinacijom smokve, šljive i sene. Danas je od velike važnosti znati koristiti prirodne namirnice u liječenju konstipacije – kroničnog zatvora, radi svakodnevne autointoksikacije organizma (trovanja vlastitim otrovima), a da ne govorimo o svakodnevnoj potrebi prevencije. Tako se prevenira rak (benzaldehidi) detoksikacijom, unose se raznovrsni antioksidansi u borbi protiv slobodnih radikala i održavanja što boljeg zdravlja. U tu svrhu je popularno pripremiti za osobne potrebe kolačiće ili pogačice od mljevenih suhih smokava, suhih šljiva i usitnjenih listova sene. Za izradu jednog kolačića potrebna nam je količina smjese od jedne jušne žlice, od koje rukama oblikujemo kolačić. Kolačiće pohranimo u papirnatu ambalažu i svaki dan pojedemo po jedan ujutro i navečer. Ljekovitost suhe smokve kao prirodnog laksativa djeluje na gastrointestinalni trakt, u prvom redu na rad želuca, kao digestiv, te kao inhibitor viška želučane kiseline, smiruje tegobe kod gastritisa i katara želuca, uravnotežuje odnos bakterija u crijevnoj flori, povoljno i ljekovito djeluje na bronhe u kojima pojačava sazrijevanje sekreta.
Djeluje kao antitusik jer smiruje kašalj i potiče iskašljavanje, a rabi se i kod oboljenja pluća te bronhitisa.
   
Antiseptik

Antiseptičko djelovanje smokve pučka medicina rabi za početne upale grla, pluća, te za liječenje nametnika – parazita u crijevima. Kod ujeda insekata, kukaca, životinja (komarca, pčele, škorpiona, psa, mačke itd), rabimo oblog od suhe smokve na način da je raspolovimo i privijemo mjesto ugriza. Oblog za liječenje raznih tumora i otvrdnuća spravljao se od mljevenih smokava u koje bi se umiješao kvasac i zgnječeni češnjak i tom smjesom bi se previlo oboljelo mjesto. Rabimo i svježu smokvu koju ispečemo te razrežemo i stavimo na manji tumor ili otvrdnuće. Mliječnim sokom smokve koji se pojavi čim otkinete zelenu smokvu, liječimo bradavice, razne lišajeve i manje ranice. On jača i stimulira probavu te odstranjuje parazite. Dobro je preventivno i kurativno sredstvo za liječenje bubrega i djeluje protiv stvaranja bubrežnih kamenaca te potiče njihovo izbacivanje. Za to rabimo kompot od smokve. Mliječnim sokom se možemo rješavati bradavica. To činimo na način da mažemo okolinu bradavice i samu bradavicu 2 do 3 puta na dan, sve dok ne otpadne.
   No, kontraindikacija ima i kod smokve jer dodir lista smokve, te mliječni sok mogu uzrokovati i alergije

  Marmelada od smokava
     Sastojci: 5 kg smokava, 1 kg šećera.
  Smokve operemo i oljuštimo koru. Zgnječimo ih u posudi i ako želimo odvojiti sok od sitnih sjemenki procijedimo ili pasiramo kroz lanenu krpu ili pasirku. Ako imamo sokovnik, pomoću centrifuge odvojimo sjemenke. Dobiveni sok smokve stavimo kuhati i kad zakuha, dodamo šećer. Kuhamo miješajući dok ne dobijemo željenu gustoću marmelade. Još vruću marmeladu sipamo u pripremljene posude i stavimo ih u blago zagrijanu pećnicu da se napravi tanka kora na marmeladi. Ohladimo i hermetički celofanom zatvorimo posude.
  Marmelada od smokava je izvrsna hrana i za zdrave i za bolesne, naročito za djecu i osobe starije dobi.
 
 Vino od smokve
  Sastojci: 1,5 l crnog vina, 10 dg smokava, 10 dg rogača, 10 dg šećera (žutog), 1 - 2 karanfilića.
  Crno vino stavimo u posudu za kuhanje te dodajo mljevene suhe smokve, mljeveni rogač, žuti šećer i klinčiće. Kuhamo na laganoj vatri stalno miješajući da ne zagori oko 5 minuta. Procijedimo.
  Uzimamo 3 puta na dan po 1 čašu protiv kašlja.


Tekst napisao: Ivan LESINGER
Preneseno sa stranice Novog lista
Prenio: Lakky, 16.05.2008
Kontakt mail: lakky63@gmail.com,