SPAROGA (Asparagus officinalis L.)

Pitoma šparoga
Foto: Agroklub.hr

Šparoga - više od hrane

Šparoge su se prije smatrale delicijom. Pronaći ste ih mogli samo na bogataškim stolovima.
No, danas je ova super-namirnica dostupna svima - šparoge možete kupiti na tržnici i u trgovačkim centrima.
Možete se uputiti u branje divljih šparoga, što ujedno djeluje i kao antistresna terapija.
Šparoga, lat. asparagus je višegodišnja biljka iz porodice ljiljana.
Šparoga je jedna od najstarijih samoniklih kultura na Mediteranu.
Cijenjena je kao delicija već više od 2000 godina.
Ova je biljka raširena po mnogim kontinentima jer ima mnogo podvrsta.
Neke se vrste koriste više za prehranu, druge samo za liječenje - poput Asparagus racemosus, znane kao Shatavari, koja se već tisućama godina koristi u Ayurvedi.

Ljekovita svojstva šparoge

Šparoga ima bogatu nutritivnu vrijednost - sadrži vitamine A, K, B, C i E, folnu kiselinu, željezo, bakar, vlakna, mangan, kalij, kolin, cink, magnezij i selen.

Uz svoj bogat nutritivni profil, šparoga je siromašna kalorijama. 100 g šparoga sadrži tek 20 kalorija - što je čini idealnom namirnicom za mršavljenje.

Zahvaljujući saponinima i flavonoidima, šparoga ima snažna antiupalna svojstva.

Zbog toga povoljno djeluje kod bolesti srca i krvnih žila.

Za prevenciju bolesti srca zaslužna je i velika količina vitamina skupine B, koji kontroliraju razinu homocisteina.

Šparoga je jedan od najbogatijih izvora rutina - flavonoida koji smanjuje kolesterol i krvni tlak te jača krvne žile.

Porcija šparoga sadrži čak 114 posto preporučene dnevne količine vitamina K, koji je neophodan za sintezu osteokalcina - proteina koji jača kosti.

Vitamin K sprečava nakupljanje kalcija u tkivima koje može dovesti do ateroskleroze, kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara.

Velike količine inulina u šparogi ključne su u liječenju probavnih problema. Naime, inulin je idealna hrana za dobre bakterije koje poboljšavaju apsorpciju hranjivih tvari, smanjuju rizik od alergija i raka crijeva.

Vlakna u šparogi potiču probavu te smanjuju rizik od dijabetesa tipa 2.
Šparoga, uz lubenice i avokado, spada u namirnice najbogatije glutationom. Glutation je jedan od najproučavanijih i najvažnijih antioksidanata. Bitan je za cjelokupno zdravlje, obnavljanje imunoloških stanica i jedan je od najjačih sredstava za čišćenje organizma.

Niske razine glutationa povezane su s preranim starenjem, pa čak i smrti.
Glutation je važan agens u borbi protiv raka jer štiti od oštećenja uzrokovanih oksidativnim stresom.

U laboratorijskim istraživanjima glutation je u potpunosti zaustavio umnožavanje virusa AIDS-a.

Šparoga je moćan diuretik koji pomaže u oslobađanju organizma od mokraćne kiseline, rastvara bubrežne kamence i pomaže kod gihta.
Zbog bogatstva folne kiseline šparoge su odlična hrana za trudnice.

Šparoga...
• sprečava bolesti srca i krvnih žila
• pomaže kod dijabetesa tipa 2
• prirodni je afrodizijak
• pomaže kod kroničnog umora
• štiti od alergije i astme
• pomaže kod gihta i bubrežnih kamenaca
• smanjuje kolesterol i visoki tlak
• odlična je namirnica za mršavljenje
• pomaže kod probavnih tegoba
• smanjuje rizik od karcinoma
• čisti organizam

Nekoliko sati nakon konzumacije šparoga primijetit ćete promjenu mirisa mokraće. No, to nije ništa opasno, i sigurno to nije razlog zbog kojeg ih ne biste trebali jesti.

Šparoge i rak

Prema mišljenju nekih alternativnih liječnika, šparoge su korisni za prevenciju i liječenje karcinoma.
Pritom se preporučuje koristiti kuhane šparoge.
Pretpostavlja se da se kuhanjem šparoga oslobađa asparaginaza - enzim koji pomaže uništavanju stanica raka.

Šparoge također sadrže glutation - snažan antioksidans koji štiti stanice od kancerogenih promjena.

Preporučena doza je 4 jušne žlice kuhanih šparoga dva puta dnevno - ujutro i navečer.
Najbolje je koristiti šparoge istovremeno s drugim prirodnim metodama,  kao dio terapije protiv raka.

Uzgoj  šparoge

Želite li pokušati uzgojiti domaću šparogu u svojem vrtu?
Evo nekoliko korisnih savjeta:
Šparoga voli topla podneblja, mnogo sunca i humusno tlo. Ova biljka ne voli vjetar. Može podnijeti i veće hladnoće, ali joj je potrebno osigurati mnogo vlage jer inače može biti jako gorka i neukusna.

Bitno je dobro odabrati mjesto jer će na njemu šparoga rasti petnaestak godina.
Šparoga se sadi ujesen na dobro pognojenom tlu. Prave plodove šparoga daje tek od četvrte godine uzgoja.

Šparoga se bere u svibnju i lipnju.

Nakon branja poželjno ju je odmah potrošiti ili pohraniti u hladnjaku gdje može stajati 4 - 5 dana.

Šparoge također možete blanširati i zamrznuti.

Primjena

U kuhanju se domaća šparoga koristi cijela, a kod divlje šparoge se baca drvenasti dio. Domaća šparoga se kuha 5 - 8 minuta, ovisno o njezinoj debljini, a divlja još kraće, 1 - 2 minute.
Šparoge pristaju uz različite namirnice i mogu se koristiti u raznovrsnim jelima poput pita, rižota, štrudli, palačinki te salata.
Mogu se jesti i same - sirove, kuhane, pečene, pirjane, ukiseljene - kako tko voli!

Recept - salata od šparoga

Sastojci
• šalica aceta balsamica
• 3 žličice maslinovog ulja
• 1 žličica senfa
• 1 žličica svježeg sjeckanog mažurana
• 1 žličica češnjaka u prahu
• 1 kilogram šparoga
• 1 veća paprika, sitno narezana
• 1/3 šalice sjeckanih oraha

Priprema
Kuhajte ocat na umjerenoj vatri dok ne ispari polovina tekućine. Ulijte ga u zdjelu i promiješajte sa senfom, mažuranom, maslinovim uljem i češnjakom. Dodajte papar i sol.
Kuhajte šparoge u kipućoj slanoj vodi oko 4 minute. Ocijedite ih i isperite hladnom vodom dva puta.
Prelijte šparoge i papriku dresingom koji ste napravili i pospite orasima


Izvor: Alternativa.com
Pripremio i prenio: Lakky, 13.06.2012.
Kontakt mail: lakky63@gmail.com

Stabljika divlje šparoge iz Dalmacije
Foto Lakky, 2010



ŠPAROGA - ASPARAGUS OFFICINALIS L.

Sinonimi: Asparagus altilis Aschers. — Asparagus hortensis Mili.

Narodni nazivi: beluš, kalenac, kuka, pitome šparoge, pitomi sparog, pitomi šparglin, sparga, šparoga, špargelj, šparglin, šparog, vilina metla.

Opis biljke: šparoga je trajna biljka s kratkim drvenastim i jako razvijenim podankom koji je većinom vodoravan i proviđen dugim i debelim sukorijenjem.

Iz podanka tjeraju u proljeće mnogi poput prsta debeli izdanci bijele boje, pokriveni mesnatim ljuskama no, čim se izdanci pojave na danjem svjetlu, odmah postanu zeleni. Izdanci se u proljeće režu 20 do 25 cm ispod površine zemlje i daju veoma cijenjeno povrće.

Ako se izdanci ostave, oni izrastu u stabljiku visoku i do 1,5 m, koja se razgranjuje i nosi malene, suhe i ljuskave listiće. Izdanci tek treće godine dospijevaju do cvatnje.

Cvjetovi su zelenkasto-bijeli, a plodovi su crvene bobe veličine graška. Te bobe rado jedu ptice, jer se u bobama nalazi sjeme.

Šparoge rastu osim u povrtnjacima i slobodno u prirodi kao poludivlje.

Miris i okus: izdanci šparoge su slatkasta mirisa i okusa, podanak je također slatkast do trpak a u bobama sadržano crno sjeme nema ni mirisa ni okusa.

Vrijeme cvatnje: sredina svibnja do sredine lipnja a vrijeme sazrijevanja boba u kolovozu.

Stanište: prvotna domovina šparoge je južna Evropa, gdje se često pojavljuje kao samonikla biljka na stjenovitim i šljunčanim riječnim obalama te među kamenjem, naročito na obalnom području.

Oplemenjena šparoga mnogo se uzgaja na posebnim gredicama u povrtnjacima.

Šparoga nije zaboravila svoju prvotnu topliju domovinu, pa u prirodi najbolje uspijeva u klimatskim uvjetima, pogodnim za uzgoj vinove loze.

Ljekoviti dijelovi biljke: u travnju i svibnju režu se izdanci šparoge a podanak sa sukorijenjem (Rhizoma Asparagi) iskapa se u jesen.

Ljekovite i djelotvorne tvari: mnogobrojne tvari kao asparagin, masno i eterično ulje, do 40 % šećera u podanku nisu sadržane u mladim izdancima koji se upotrebljavaju kao povrće.

Osim navedenog, tragovi arzena, jantarna kiselina, tirozin i metilmerkaptan uvjetuju ljekovito djelovanje šparoga.
U mladim izdancima dokazani su konačno tragovi holina.
Vitamini A, B i C, željezo, fosfor, kalcij upotpunjuju ljekovita svojstva šparoge.

Ljekovito djelovanje: iako šparoga nije ljekovita biljka u službenoj upotrebi, njezina je ljekovitost značajna.

Svojim ljekovitim svojstvima nadmašuje neke ljekovite biljke koje su u službenoj upotrebi.
Prije svega treba spomenuti da uživanjem šparoge raste djelatnost bubrežnih stanica i povećava se izlučivanje vode iz tijela. Šparoga je više nego dijetna hrana za oboljele na bubrezima ali kod upale bubrega, naprotiv, treba izbjegavati šparogu.

Mali sadržaj ugljikohidrata čini šparogu odličnom dijetnom hranom za šećerne bolesnike.

Budući da šparoga veže obilno masti, naročito vrhnje i maslac, priprema se kao veoma kalorična za šećerne bolesnike. To je od značenja i za dijetu omršavjelih i neishranjenih osoba, koje se oporavljaju nakon bolesti jer osim toga šparoga veoma pobuđuje apetit.

Osim povećanja izlučivanja vode, šparoga ima i svojstvo da lagano otvara. Neprobavljiva duga celulozna vlakna šparoge povećavaju kao balast količinu stolice i na taj način imaju učinak otvaranja na debelo crijevo.

Nakon uživanja šparoge mokraća ima karakterističan miris, što ne smije uznemirivati, jer je to samo znak da se iz tijela odvode nakupljene otrovne tvari.

Ako se uzme 3 puta na dan ½ do 1 g sjemena šparoge u prahu, onda to umiruje stalno povraćanje i ima slično djelovanje na umirenje želuca kao sjeme aniša, i kima,

Konačno, podanak šparoge ubraja se u »korijenje koje otvara« uz komorač , peršun i celer.

Čajna mješavina koja se preporučuje za pospješivanje izlučivanja mokraće: u jednakim dijelovima pomiješa se podanak šparoge, komorač, celer, i peršun. Od te mješavine uzme se 1 čajna žlica za 1 šalicu čajnog oparka, a pije se dnevno 1 do 2 šalice, u gutljajima i nezaslađeno.

Pripravak za jačanje srca: 60 g šparoge stavi se u 3/4 litre hladne vode i taj pripravak se stavi kroz 8 sati na močenje. U 1/4 litre mlačne vode stave se 2 čajne žlice meda, nakon čega se oba pripravka pomiješaju i od toga se svaki sat uzima po 1 jedaća žlica.

Iz bilinarskih knjiga i pučke medicine: pripravak podanka šparoge kuhanog u vodi ili vinu pospješuje rad jetre, odstranjuje žuticu i čisti bubrege i mjehur. Podanak šparoge pomaže protiv bolova u bokovima, a kuhan u vinu i toplo držan u ustima umiruje zubobolju.

U pučkoj medicini, kao i u starim bilinarskim knjigama i zapisima, tvrdi se da veće uživanje šparoge uzrokuje pojavu krvi u mokraći (hematurija) pa čak i šećernu bolest, no u tom pogledu ne postoje kliničke potvrde, ali i najbolje ljekovite biljke mogu kod pretjerane upotrebe izazvati štetne posljedice.

U vezi s time treba reći da kod nekih osoba postoji prema šparogi prevelika osjetljivost (idiosinkrazija) pa se već kod diranja šparoge može pojaviti kožni osip. Ta se preosjetljivost pokazuje već pri samom mirisanju, pa je to već neka vrst opomene. Takve osobe ne smiju šparogu ni dirati ni uživati.

Iz povijesti šparoge: šparoga pripada najstarijim ljekovitim biljkama. Jedna vrsta šparoge s Dalekog istoka (Asparagus lucidus) bila je u staroj Kini pod imenom Tien man Tung, već oko 3000. god. pr. n. e. veoma cijenjena ljekovita biljka protiv napadaja suhog kašlja, za jačanje pluća, za liječenje oteklina na koži i čireva i za ublaživanje vrućine i bolova u nogama.

Kupelj za noge od šparoge za prispjelog gosta bio je znak, da se domaćin naročito brine za dobro osjećanje svoga gosta.

I u starom Egiptu bila je šparoga znamenita, ljekovita i kulturna biljka. U grobnicama Sakkara piramida, oko 2700. god. pr. n. e. nalazi se i šparoga naslikana među žrtvenim darovima koji su se dali mrtvacu. Iz slika se razabire da šparoga nije dana mrtvacu samo kao ljekovita biljka nego i kao kuhinjska zelen, jer je očito već bilo poznato da se šparoga smatrala poslasticom.

Liječnici starog vijeka primijenili su šparogu mnogo puta; tako ju je, među ostalim, i
Hipokrat upotrijebio protiv bolova u kukovima, a njezin podanak protiv žutice.
Da i Rimljani nisu odbijali poslastice i da su veoma hvalili šparogu kao kuhinjsku zelen, ne treba se čuditi, jer i Plinije obavještava o ponekim ljekovitim receptima sa šparogom.

U Njemačkoj je šparoga postala poznata tek u 16. stoljeću i od tada se mnoge upute nalaze u bilinarskim knjigama. Već kroničari starog vijeka javljaju da je šparoga kao jelo bila odabrana za svečane gozbe i bankete.

O šparogi bi se još mnogo toga povijesno zanimljivog moglo napisati, no kao zaključak treba dati još jedan kuhinjski savjet.

Šparogu, koja je postala drvenasta, ne treba odmah baciti jer ona daje ukusnu juhu ako se skuha sa zelenjem za juhu, te se na taj način pripremi prava dijetna juha za bolesne želuce.


Opis ŠPAROGE prenesen je iz knjige "Ljekovito bilje i njegova upotreba" od R. Wilforta.
Pripremio i prenio Lakky. 13.02.2012
Kontakt mail: lakky63@gmail.com