Pretraľnik
Latest topics
SMILJE - Helichrysum arenarium (L .)
Stranica 1 / 1.
SMILJE - Helichrysum arenarium (L .)
SMILJE
SMILJE - Helichrysum arenarium ( L .) DC fam. Asteraceae
Primorsko smilje - Helichrysum italikum (Roth) (G.Don
Narodni nazivi: SMILJE, CMILJE, ŽUTO SMILJE, STEPSKO SMILJE
Cvijet smilja - Helichrysi flos ili Stoechados flos.
Cvijet primorskog smilja - Helichrysi italici flos
Eterično ulje - Helichrysi Aethaeroleum.
Ime ove porodice biljaka potječe od grčkih riječi helis (sunce) i chrisos (zlato) jer je boja cvijeta zlatnožuta.
Cvjetovi zadržavaju boju i nakon sušenja.
Morfološke i fiziološke značajke
Smilje je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice glavočika. Razvija ravnu, u gornjem dijelu razgranatu stabljiku. Stabljika samoniklih biljaka doseže visinu od 40 cm, a uzgojenih i do 80 em. Iz drvenastog vretenastog rizoma svake se godine razvije nekoliko desetina cvjetonosnih stabljika. Listovi su izduženi i po obodu cijeli. I stabljike i listovi obrasli su sitnim dlačicama. Cvjetovi su na vrhovima grana
skupljeni u cvat. Boja cvjetova je zlatno-žuta, a mogu se naći i biljke s narančastim ili bijelim cvjetovima. Nakon oplodnje, cvjetovi brzo sazrijevaju. Sjeme je vrlo sitno, izduženo, gotovo crne boje. Masa 1000 zrna je 0.027 - 0,031 g, a 1 g sjemena sadrži 32 000 - 37 000 zrna. Biljka je otporna na niske temperature i dobro podnosi dugotrajne suše.
Kemijski sastav i upotreba
Cvijet smilja sadrži flavonoide. narincngin, helikrizin i apigenin. U cvjetovima smilja (H. arenarium) ima vrlo malo eteričnog ulja (oko 0,05 %) , pa se za proizvodnju ulja koristi primorsko smilje (H. italicum) koje sadrži 0,12 - 0,15 % eteričnog ulja.
Vršni dijelovi biljke s cvatom (Helichrysi ili Stopechados flos) koriste se za jačanje jetre i lučenje žuči. Cvijet ima i umirujuće djelovanje, a često se koristi i kao dodatak čajevima za korekciju boje.
Uvjeti uzgoja
Klima - Smilje je biljka suhe i tople klime. Primorsko samoniklo smilje (H. italicum.) raste u najtoplijim priobalnim područjima koja su izložena suncu i toplini, smilje (H. arenarium) također zahtijeva puno svjetla i topline.
Tlo - Smilju najviše odgovaraju laka. propusna tla. Dobro uspijeva i na plodnim, dubokim tlima, bogatim karbonatima. Teška i vlažna tla treba izbjegavati.
Uzgoj
Plodored - Kao višegodišnja kultura smilje se ne uzgaja u plodoredu. Na istoj se površini može uzgajati 5- 8 godina.
Obrada tla - Ako je površina za uzgoj zakorovljena višegodišnjim korovima, tijekom ljeta ju treba više puta oprašiti. U jesen treba obavili oranje na dubinu od 30 cm.
Gnojidba - Osnovna gnojidba obavlja se zajedno s oranjem. Ovisno o plodnosti tla, koristi se 200 - 400 kg/ha mineralnog gnojiva NPK (15-15-15). Sljedećih se godina ujesen ili u rano proljeće primjenjuje oko 200 kg/ha istog gnojiva.
Razmnožavanje - Na manjim se površinama razmnožavanje obavlja dijeljenjem busena, a na većim preko presadnica. Presadnice se proizvode tijekom ljeta u hladnim lijehama. Sjeme se sije kajem lipnja ili početkom srpnja na plodno i dobro usitnjeno tlo, čisto od korova. Tlo se može pognojiti zrelim stajskim gnojem. Sjetva se obavlja ručno, pri čemu treba paziti da se sjeme ravnomjerno rasporedi po površini. Za 1 m2 potrebno je 0,3 - 0,5 g sjemena, ako je klijavost 50 %. Na površini od l m2 može se uzgojiti 300 - 400 presadnica, što znači da za površinu od 1 ha treba 120 -150 m" lijeha, odnosno 40 - 60 g sjemena.
Nakon sjetve tlo treba povaljati ručnim valjkom, a lijehe zasjenili i redovito zalijevati. U tim uvjetima biljke niču nakon 10 - 15 dana. Kada biljke razviju drugi par listova, zasjenu treba ukloniti.
Sadnja - Presadnice se presađuju u polje tijekom jeseni, najčešće u listopadu. Proljetna se sadnja obavlja tijekom ožujka, a najkasnije u prvojoj polovici travnja. Presadnice se sade u redove na razmaku od 50 do 70 cm, a razmak između biljaka u redu treba biti 30 - 40 cm. Za sadnju na razmaku 50 x 30 cm potrebno je 66 600 presadnica/ha. a za sadnju na razmaku 70 x 30 cm, 47 600 presadnica/ha. Sadnja se na manjim površinama obavlja ručno, a na većim strojno, pomoću sadilica.
Njega -Njega obuhvaća okopavanje, prihranjivanje i eventualno navodnjavanje.
Okopavanje se obavlja zajedno s međurednim kultiviranjem, najčešće 2- 3 puta tijekom vegetacije, a posebno u prvoj godini uzgoja.
Prihranjivanje je nužno tijekom vegetacije jer omogućava brži razvoj mladih biljaka. Obavlja se tijekom travnja, kad se biljke počinju razvijati.
Koristi se dušično gnojivo (KAN) u količini 100 - 200 kg/ha.
Žetva -Žetva se obavlja rezanjem cvatova iznad prvih listova. Za proizvodnju eteričnog ulja cvatovi se režu na dužinu od 15 cm. Za proizvodnju cvijeta (Helichrisi flos) žetva se obavlja kad je jedna trećina cvjetova u cvatu otvorena jer je tada boja cvjetova najintenzivnija. U toj fazi cvjetovi sadrže oko 65 % vlage.
Sušenje - Smilje se može sušiti prirodno, na zaštićenom i prozračnom mjestu, ili u sušnicama na temperaturi od 40 do 45 °C. Eterično ulje dobiva se destilacijom uvenulih cvatova pomoću vodene pare.
Prinos -Na površini od 1 ha dobije se 3500 - 4000 kg suhih, odnosno 7000 - 8000 kg svježih cvatova. Ovisno o uvjetima proizvodnje, prinos eteričnog ulja je 8 - 12 kg/ha. Biljke uzgojene u kontinentalnim područjima u fazi cvjetanja sadrže 50 % vlage i 0,15 % ulja, a nakon cvjetanja 30 % vlage i 0,13 % eteričnog ulja.
Preneseno iz knjige "UZGOJ LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA" od B. Stepanovića idr.
Izdavač: Jan-Spider d.o.o. Pitomača.
Uredio i prenio: Lakky, 11.12.2012.
Kontakt mail: lakky63@gmail.com
SMILJE - Helichrysum arenarium ( L .) DC fam. Asteraceae
Primorsko smilje - Helichrysum italikum (Roth) (G.Don
Narodni nazivi: SMILJE, CMILJE, ŽUTO SMILJE, STEPSKO SMILJE
Cvijet smilja - Helichrysi flos ili Stoechados flos.
Cvijet primorskog smilja - Helichrysi italici flos
Eterično ulje - Helichrysi Aethaeroleum.
Ime ove porodice biljaka potječe od grčkih riječi helis (sunce) i chrisos (zlato) jer je boja cvijeta zlatnožuta.
Cvjetovi zadržavaju boju i nakon sušenja.
Morfološke i fiziološke značajke
Smilje je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice glavočika. Razvija ravnu, u gornjem dijelu razgranatu stabljiku. Stabljika samoniklih biljaka doseže visinu od 40 cm, a uzgojenih i do 80 em. Iz drvenastog vretenastog rizoma svake se godine razvije nekoliko desetina cvjetonosnih stabljika. Listovi su izduženi i po obodu cijeli. I stabljike i listovi obrasli su sitnim dlačicama. Cvjetovi su na vrhovima grana
skupljeni u cvat. Boja cvjetova je zlatno-žuta, a mogu se naći i biljke s narančastim ili bijelim cvjetovima. Nakon oplodnje, cvjetovi brzo sazrijevaju. Sjeme je vrlo sitno, izduženo, gotovo crne boje. Masa 1000 zrna je 0.027 - 0,031 g, a 1 g sjemena sadrži 32 000 - 37 000 zrna. Biljka je otporna na niske temperature i dobro podnosi dugotrajne suše.
Kemijski sastav i upotreba
Cvijet smilja sadrži flavonoide. narincngin, helikrizin i apigenin. U cvjetovima smilja (H. arenarium) ima vrlo malo eteričnog ulja (oko 0,05 %) , pa se za proizvodnju ulja koristi primorsko smilje (H. italicum) koje sadrži 0,12 - 0,15 % eteričnog ulja.
Vršni dijelovi biljke s cvatom (Helichrysi ili Stopechados flos) koriste se za jačanje jetre i lučenje žuči. Cvijet ima i umirujuće djelovanje, a često se koristi i kao dodatak čajevima za korekciju boje.
Uvjeti uzgoja
Klima - Smilje je biljka suhe i tople klime. Primorsko samoniklo smilje (H. italicum.) raste u najtoplijim priobalnim područjima koja su izložena suncu i toplini, smilje (H. arenarium) također zahtijeva puno svjetla i topline.
Tlo - Smilju najviše odgovaraju laka. propusna tla. Dobro uspijeva i na plodnim, dubokim tlima, bogatim karbonatima. Teška i vlažna tla treba izbjegavati.
Uzgoj
Plodored - Kao višegodišnja kultura smilje se ne uzgaja u plodoredu. Na istoj se površini može uzgajati 5- 8 godina.
Obrada tla - Ako je površina za uzgoj zakorovljena višegodišnjim korovima, tijekom ljeta ju treba više puta oprašiti. U jesen treba obavili oranje na dubinu od 30 cm.
Gnojidba - Osnovna gnojidba obavlja se zajedno s oranjem. Ovisno o plodnosti tla, koristi se 200 - 400 kg/ha mineralnog gnojiva NPK (15-15-15). Sljedećih se godina ujesen ili u rano proljeće primjenjuje oko 200 kg/ha istog gnojiva.
Razmnožavanje - Na manjim se površinama razmnožavanje obavlja dijeljenjem busena, a na većim preko presadnica. Presadnice se proizvode tijekom ljeta u hladnim lijehama. Sjeme se sije kajem lipnja ili početkom srpnja na plodno i dobro usitnjeno tlo, čisto od korova. Tlo se može pognojiti zrelim stajskim gnojem. Sjetva se obavlja ručno, pri čemu treba paziti da se sjeme ravnomjerno rasporedi po površini. Za 1 m2 potrebno je 0,3 - 0,5 g sjemena, ako je klijavost 50 %. Na površini od l m2 može se uzgojiti 300 - 400 presadnica, što znači da za površinu od 1 ha treba 120 -150 m" lijeha, odnosno 40 - 60 g sjemena.
Nakon sjetve tlo treba povaljati ručnim valjkom, a lijehe zasjenili i redovito zalijevati. U tim uvjetima biljke niču nakon 10 - 15 dana. Kada biljke razviju drugi par listova, zasjenu treba ukloniti.
Sadnja - Presadnice se presađuju u polje tijekom jeseni, najčešće u listopadu. Proljetna se sadnja obavlja tijekom ožujka, a najkasnije u prvojoj polovici travnja. Presadnice se sade u redove na razmaku od 50 do 70 cm, a razmak između biljaka u redu treba biti 30 - 40 cm. Za sadnju na razmaku 50 x 30 cm potrebno je 66 600 presadnica/ha. a za sadnju na razmaku 70 x 30 cm, 47 600 presadnica/ha. Sadnja se na manjim površinama obavlja ručno, a na većim strojno, pomoću sadilica.
Njega -Njega obuhvaća okopavanje, prihranjivanje i eventualno navodnjavanje.
Okopavanje se obavlja zajedno s međurednim kultiviranjem, najčešće 2- 3 puta tijekom vegetacije, a posebno u prvoj godini uzgoja.
Prihranjivanje je nužno tijekom vegetacije jer omogućava brži razvoj mladih biljaka. Obavlja se tijekom travnja, kad se biljke počinju razvijati.
Koristi se dušično gnojivo (KAN) u količini 100 - 200 kg/ha.
Žetva -Žetva se obavlja rezanjem cvatova iznad prvih listova. Za proizvodnju eteričnog ulja cvatovi se režu na dužinu od 15 cm. Za proizvodnju cvijeta (Helichrisi flos) žetva se obavlja kad je jedna trećina cvjetova u cvatu otvorena jer je tada boja cvjetova najintenzivnija. U toj fazi cvjetovi sadrže oko 65 % vlage.
Sušenje - Smilje se može sušiti prirodno, na zaštićenom i prozračnom mjestu, ili u sušnicama na temperaturi od 40 do 45 °C. Eterično ulje dobiva se destilacijom uvenulih cvatova pomoću vodene pare.
Prinos -Na površini od 1 ha dobije se 3500 - 4000 kg suhih, odnosno 7000 - 8000 kg svježih cvatova. Ovisno o uvjetima proizvodnje, prinos eteričnog ulja je 8 - 12 kg/ha. Biljke uzgojene u kontinentalnim područjima u fazi cvjetanja sadrže 50 % vlage i 0,15 % ulja, a nakon cvjetanja 30 % vlage i 0,13 % eteričnog ulja.
Preneseno iz knjige "UZGOJ LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA" od B. Stepanovića idr.
Izdavač: Jan-Spider d.o.o. Pitomača.
Uredio i prenio: Lakky, 11.12.2012.
Kontakt mail: lakky63@gmail.com
Stranica 1 / 1.
Permissions in this forum:
Ne moľeą odgovarati na postove.
pet 12 sij - 14:07 by lakky
» JABUČNI OCAT (Acetum mali)
sri 30 stu - 15:35 by lakky
» POVIŠENI KRVNI TLAK - HIPERTENZIJA
čet 25 kol - 22:26 by lakky
» NABAVA JABUČNOG OCTA PREKO MOBITELA 098 622 247
pet 29 tra - 14:28 by lakky
» UPALA MOKRAĆNOGA MJEHURA - cistitis
sri 14 oľu - 18:17 by lakky
» MIOMI MATERNICE I LIJEČENJE POMOĆU LJEKOVITOG BILJA
sub 3 vel - 18:10 by lakky
» KAKO LIJEČITI NEPLODNOST I TRUDNOĆA PRIRODNIM PUTEM
sub 3 vel - 0:28 by lakky
» SLAK (Convolvulus sepium)
sri 24 sij - 22:53 by lakky
» RANJENIKA - (Anthyllis vulneraria L.)
čet 8 lip - 13:20 by lakky