KOPRIVA (Urtica dioica L.)

Kopriva velika
Foto: Lakky, 15.08.2008


KOPRIVA VELIKA (URTICA DIOICA L.)  

Sinonimi: Urtica major Kanitz.

Narodni nazivi: koprva,  kopriva obična,  pasja kupina, pitoma kopriva.

Opis biljke: velika kopriva je dvodomna biljka s trajnim korijenom.

Stabljika je četverouglasta, 70-150 cm visoka. Stabljika i listovi su proviđeni gustim dlakama koje završavaju s tvrdim i lomljivim vrhom.

Dlake su iznutra šuplje i ispunjene djelotvornom tvari koja žari. Kod najmanjeg dodira vrhovi žaoke ubodu, prelome se, sadržaj šupljih žaoka izlije se na kožu i uzrokuje poznato žarenje.

Listovi su srcolikog oblika, duguljasti i grubo nazubljeni.

Cvjetne grančice nose u pravilu ili muške ili ženske cvjetove.

Cvjetovi su neugledni i zeleni, a oplođuju se pomoću vjetra. Plod je mali, jednosjemeni oraščić.

Uz ovu takozvanu veliku koprivu poznata je još i

Urtica urens L. — (Urtica minor Moench) — mala kopriva (kopriva, koprivica, ožegavica, sitna žara, žara, žegavica), s malim jajolikim listovima.
Obje su vrste veoma raznovrsne po obliku lista i opskrbljenosti žao kama, što ovisi o staništu gdje rastu, tako da je utvrđen čitav niz varijacija.

Sabirač ljekovitog bilja ne mora se obazirati na te fine botaničke razlike, jer sve vrste i varijacije kopriva koje rastu na našem području, imaju ista punovrijedna ljekovita djelovanja.

Miris i okus: kopriva ima poseban miris koji se ne može nazvati izričito neugodnim, ali je pomalo neugodnog okusa.

Vrijeme cvatnje od srpnja do jeseni, a sazrijevanje sjemena u jeseni.

Stanište: vrste kopriva rastu u čitavoj Evropi gdje obitavaju ljudi. One rastu u blizini naselja kao trajni korov, uz ograde, širake te u rjeđim šumama, najvećim dijelom na pregnojenim i dušikom bogatim tlima.

Ljekoviti dijelovi biljke: tokom čitavog ljeta sabiru se listovi (Folia Urticae), zatim čitava biljka prije ili za vrijeme cvatnje (Herba Urticae), a u proljeće i jeseni kopa se korijen (Radix Urticae). Svi se biljni dijelovi suše u hladu, a tek nakon sušenja se izrežu na sitne dijelove.

Ljekovite i djelotvorne tvari: treba navesti bogati sadržaj onih anorganskih elemenata koji su u neznatnoj mjeri neophodni živim bićima, to su željezo, magnezij, natrij, kalij, kremična kiselina, kalcij i fosfor, nadalje hormone koji djeluju na ispravan sadržaj šećera u krvi, važan encim sekretin, taninsku kiselinu, škrob, galusovu kiselinu i vitamin A.

Takozvani »otrov koprive«, s kojim se svako dijete neugodno upoznavalo, nije mravlja kiselina, kao što se do sada pretpostavljalo, nego je sastavljen među ostalim od histaminu sličnih i ostalih djelatnih tvari. Unatoč toj množini ljekovitih i djelotvornih tvari koji čine ovu biljku ljekovitom, biologija i biokemija nisu koprivu do kraja istražile.

U staroj germanskoj mitologiji bila je kopriva simbol boga munje čiji bljesak također pali i žari. U mnogim krajevima njemačkog jezičnog područja kopriva se zove i »Donnernessel« što ukazuje na »Donarnessel«, odnosno, na vezu koprive s Donarom, germanskim bogom oluje. U novijem pučkom tumačenju se tvrdi, da munja tako dobro poznaje koprivu, kao i čovjek, pa izbjegava da u nju udari. Po tom narodnom tumačenju najvjerojatnije i dolazi naša stara poslovica: »neće grom u koprivu.« U narodnom vjerovanju i narodnoj poeziji, sve do današnjih dana, kopriva igra stanovitu ulogu. U nekim alpskim područjima stavljaju seljaci koprivu u ognjište kad se približava nevrijeme »da ne bi grom udario u kuću«. Mnogo puta se djelovanje žaoke koprive stavlja u vezu s ljubavnom strašću, koja često treba gorjeti u srcu s razarajućim žarom.

U staro doba dodavali su ljubavnim napicima sjeme od koprive, a u staronjemačkom manuskriptu »Jezik cvijeća« stoji »tko osjeća u srcu ljubav, treba da nosi žarku koprivu«. Zanimljiva je činjenica, da su u ranijim vremenima pri­likom približavanja nevremena, pivari stavljali na kace za vrenje veliki grm koprive, kako bi spriječili da im pivo za vrijeme trajanja nevremena ne postane kiselo.

Koprivi je bila pripisana najveća ljekovitost. Staronjemački botaničar, Otto Brunfels, uzeo je upravo koprivu kao primjer za divljenje božjoj moći što je »inače tako prezrenoj biljci dao sposobnost da se sama brani, kako bi radi poniženja oholih i velikih dobila prednost pred prekrasnim ljiljanima i narcisama«.

Albrecht Diirer (1471—1528), jedan od najslavnijih njemačkih slikara, tako je visoko cijenio koprivu kao ljekovitu biljku da je to izrazio u svom remek-djelu, gdje anđeo nosi koprivu k nebeskom prijestolju.

Kopriva se među ljekovitim biljem ubraja u najbolje sredstvo za čišćenje krvi.
Ona je važan lijek za liječenje bolesti mokraćnih kanala.

Kopriva liječi:
- upale mokraćnih kanala,
- bolesno zadržavanje mokraće, a
- otklanja upalu bubrega,
- vodenu bolest,
- stvaranje bubrežnog i mokraćnog pijeska pa čak i stvaranje bubrežnih kamenaca.

Kopriva pospješuje stolicu pa dovodi do pražnjena stvrdnutih tvari, pobuđuje izmjenu tvari, otklanja bljedoću i slabokrvnost i, konačno, jača otpornost prema sklonosti bolestima, bilo da se radi o naginjanju prehladama, ili reumatskim oboljenjima i gihtu. Tako postaje ta neobljubljena i prezrena biljka jedna od blagodatnih ljekovitih biljaka, koja je na žalost premalo cijenjena. Mora se spomenuti da je koprivi dokazano djelovanje zaustavljanja krvi, jer može izliječiti povraćanje krvi, krvavi kašalj, krvavo mokrenje i prejako krvarenje kod menstruacije.

Značajne količine vitamina A, raznih mineralnih soli, biljnih hormona i encima sekretina koji tako povoljno djeluje na povećanje broja crvenih krvnih tjelešaca, čini koprivu osobito prikladnom za provedbu takozvanih proljetnih kura i to u obliku svježe istiještenog soka ili kao salate od koprive. Na taj se način brzo otklanjaju stanja potištenosti i proljetnog osjećaja premorenosti, a sprečavaju se čak i bolesti uzrokovane pomanjkanjem životno potrebnih tvari u ishrani. U najnovije vrijeme znanstveno je dokazano još jedno ljekovito djelovanje koprive.

Ekstrakt koprive može sniziti sadržaj šećera u krvi, što bi se moglo svesti na utjecaj encima sekretina na žlijezde, koje izlučuju probavne sokove za rastvaranje masti, bjelančevine i ugljikohidrata, kao npr. žlijezda gušterača.

Kopriva se može upotrebljavati na razne načine. U novije vrijeme smatra se da je jedan od najdjelotvornijih na­čina pravilno uživanje svježe istiještenog soka, no sok treba uzimati neposredno nakon tiještenja. Istiješteni sok ne smije prijeći u vrenje, a izuzetno se može čuvati nekoliko dana spremanjem na tamno i hladno mjesto.

Sok se može razrijediti s malo vode kako bi bio ugodnijeg okusa.

Svježi sok od koprive trebao bi biti (prema Ebba Waerlandu) djelotvorno preventivno sredstvo, odnosno, lijek protiv oštećenja radioaktivnim zagađenjem zraka. Ova zagađenost uzrokuje ponekad opasno povećanje leukocita u krvi, a te se leukemične pojave sprečavaju, odnosno, liječe uzimanjem svježeg soka koprive. Kod radioaktivnog zračenja pije se povremeno 3 - 4 čašice dnevno svježeg soka koprive. Sok od koprive treba za upotrebu u zimskim mjesecima ispravno konzervirati, a to je opisano u poglavlju »sterilizacija u boci« kod jabuke

Sok od koprive može se konzervirati kao i sok od voća i povrća.

Ako se kopriva pije kao čaj, tada se priprema kao oparak. Za pripremu čaja uzimaju se 2 čajne žlice sitno izrezane koprive za 1 šalicu vode, a piju se 2 do 3 šalice dnevno, toplo, nezaslađeno ili s medom.

U proljeće se priređuje povrće poput špinata iz nježnih listova koprive ili se listovi sasvim lagano popare i troše kao salata ili kao dodatak salati. Vrlo je preporučljiva mješavina jednakih dijelova svježe sabranih koprivinih listova i listova špinata.
Špinat ponekad izaziva nadimanje kod djece i osoba sa slabim želucem. Tome je često uzrok nepravilno gnojenje vrtnih gredica, na kojima se špinat sije. Povrtne biljke ne smiju se nikada saditi na svježe pognojene vrtne gredice, a treba potpuno odbaciti upotrebu gnojnice za vrijeme rasta biljaka. Doduše, takvim se postupkom postiže prinos znatno iznad prosjeka, ali gnojnicom gnojeno povrće za vrijeme rasta nije ukusno. Osobito špinat dobiva time neugodan miris i okus i uzrokuje nadimanje i indispoziciju želuca. Miješanjem špinata s jednakim dijelovima lista koprive, ne samo da se taj nedostatak otklanja, nego se dobiva ukusniji i pri tom prijatniji špinat.

Primjena u pučkoj medicini: uvarak sitno izrezanog korijena koprive, promiješan sa čistim vinskim octom, služi kao sredstvo za porast kose, protiv prijevremenog ispadanja kose i protiv stvaranja prhuti.

Ocat od koprive upotrebljava se iznutra, uziman čajnom žlicom i istovremeno izvana kao voda za kosu.

Ocat koprive pravi se tako, da se sitno izrezani korijen koprive stavi kroz nekoliko tjedana u jaki vinski ocat, dobro zatvorena boca postavi se na sunce a nakon toga se sadržaj ocijedi.

Umjetni ocat se ne smije ni u kom slučaju upotrijebiti.

Čaj od koprive, uziman dnevno 2 do 3 šalice kao višetjedna kura, primjenjuje se u pučkoj medicini protiv bolesti jetre, žuči i slezene, štoviše, i kod tumora slezene, protiv prekomjerne sluzi želuca i organa za disanje, grčeva u želucu, čireva na crijevima i želucu, probavnih smetnji, bolesti pluća i plućne tuberkuloze.

Kod plućnih bolesti preporuča se čaju dodati obilno meda.

Pučka medicina upotrebljava takozvanu rakiju od koprive, koja se pravi tako da se u litru jake rakije stave 2 pune pregršti svježeg koprivinog lista, ostavi 4 do 8 tjedana na toplini ili na suncu. Od tako dobivene rakije uzima se 1 rakijska čašica ujutro natašte i uveče 1 sat nakon večere kod osjećaja pečenja u želucu, kod krvarenja želuca, žgaravice i čireva želuca i crijeva. Ovom se rakijom ispiru rane, gnojni apscesi, čirevi i kožne nečistoće. Njome se trlja i tjeme kod jakog stvaranja prhuti.

Primjena u liječenju životinja: čaj od koprive daje se bolesnim domaćim životinjama kod grčeva u crijevima. Iz sitno izrezanog i u masti istopljenog korijena koprive, priređuje se mast kojom se maže dlaka konja, da bi životinja dobila svjež i zdrav izgled.

Suhe koprive treba obilno primiješati sijenu, jer pospješuje kod krava izlučivanje mlijeka i vrlo je zdrava hrana.



Ovaj članak je iz knjige R. Wilforta "Ljekovito bilje i njegova primjena".  
Pripremio i prenio: Lakky, 24.04.2012
Kontakt mail: lakky63@gmail.com

Posudjeni članak:

KOPRIVA (Urtica dioica L.)

OBIČNA KOPRIVA, VELIKA KOPRIVA, ŽEGAVICA -


Svima nam je znana ova biljka. Kad ju dotaknemo, ona nas opeče i još dugo poslije žari. Raste kao zeljasta trajnica, u zemlji ima dugi isprepleteni podanak. Stabljike su joj uspravne, ponekada i vrlo visoke, čak do 1,5 m.

Listovi su tamnozeleni, trokutasto srcasti, po rubu pilasti.

Cvate od V do IX; cvjetovi su neugledni, zeleni i vrlo sitni, združeni na vrhu stabljike u resaste cvatove.

Kopriva voli gnojna tla, pa ju stoga nalazimo vrlo cesto i u velikoj množini po vrtovima, vinogradima, živicama, uz plotove, po rubovima šuma.

Ljekovita svojstva i primjena: Svojim već odavno poznatim ljekovitim svojstvima odlikuje se opisana kopriva, a isto tako i mala kopriva - Urtica urens.

Ljekoviti su svi biljni dijelovi, ali prvenstveno korijen, odnosno podanak, kao i vrsni dijelovi u vrijeme cvatnje, u dužini 20-30 cm. Listovi se također mnogo rabe, ali najviše svježi, kao varivo poput špinata.

Kopriva je vrlo bogata različitim mineralima, osobito željezom te vitaminima A, C i K.
Od nje se iscjeđuje sok, pravi čaj, juha i varivo.

Kopriva se preporučuje za liječenje niza bolesti

- čisti krv,
- obnavlja crvena krvna zrnca,
- čisti tijelo od nepoželjnih i štetnih tvari;
- liječi teške trbušne tegobe,
- menstruacijske i druge ženske tegobe,
- bolesti mokraćnih organa,
- slabo mokrenje,
- teška bubrežna oboljenja,
- upalu mjehura,
- čir na želucu, crijevima i plućima,
- čisti pluća od sluzi,
- liječi teško disanje i astmu;
- jača cjelokupni živčani sustav,
- liječi nesanicu, a
- rabi se i za zagrijavanje hladnih nogu.

ČAJ - 3 velike žlice koprive prelijemo s 1 litrom vrele vode, poklopimo i ostavimo 5 minuta; procijedimo i tijekom dana možemo popiti i 2 litre takvoga čaja. Možemo ga blago i zasladiti, a ako ga podgrijavamo, moramo paziti da ga ne pregrijemo, jer tada gubi svoju ljekovitost.

ČAJNA MJEŠAVINA - u jednakim se dijelovima izmiješa kopriva, broćika i zlatnica: jedna velika žlica ove mješavine stavi se u 1/2 litre vrele vode; nakon 5-10 minuta procijedi se i pije tijekom dana vrlo toplo, u laganim gutljajima.
To je najbolji lijek protiv bolesti bubrega, posebno kada se bubrezi kvrče i suše.

KUPELJ - svježi se listovi prokuhaju i u toj se tekućini namaču hladne, promrzle
noge. Hladne noge liječimo i tako da svježe listove stavimo u cipele, držeći ih tako preko cijeloga dana.

ULJE - iscijeđeni se sok koprive pomiješa u jednakim dijelovima s orahovim uljem;dobivamo ulje kojim svaku večer pred spavanje mažemo čelo, sljepoočnice i prsa; time se uklanja nervoza, jačaju živci i pamćenje.

NJEGA KOSE - 100-200 g suhog korijena stavimo preko noći u 3 1 hladne vode i drugi dan kuhamo oko 10 minuta. Dobivamo izvanredno sredstvo za jačanje korijena kose i protiv ispadanja kose. Naravno, može se rabiti i svježi korijen.



Ovaj gornji opis koprive prenesen je iz knjige "Božja biljna ljekarna"
patera J. Marčinkovića!
Priredio i prenio lakky@net.hr, 13.04.2010.


KOPRIVA (Urtica dioica)



Pali, žari i liječi

Ljekovita je, jestiva i nadasve korisna za opće stanje organizma. Još u Grčkoj koristila se za masažu protiv reumatskih bolova. Utječe na izmjenu tvari i u organizmu potiče izlučivanje probavnih sokova te olakšava metabolizam masti

Piše mr. sc. Vlasta RADOIČIĆ

Kopriva, Urtica dioica L. – Uricaceae ili samo kopriva jedna je od najrasprostranjenijih ljekovitih biljaka našeg prostora. Gotovo da raste svuda, a cvjeta od proljeća pa sve do jeseni. Ljekovita je, jestiva i nadasve korisna za opće stanje organizma. Kopriva se još u Grčkoj koristila za masažu protiv reumatskih bolova, pa odatle u narodu udomaćeno neobaziranje na njeno žarenje prilikom nasumičnog dodira. Kopriva utječe na izmjenu tvari i u organizmu potiče izlučivanje probavnih sokova te olakšava metabolizam masti. Sadrži puno klorofila, minerala (kalcija, kalija, željeza i fosfora) i vitamina (C i A). Flavonoidi koje sadrži pozitivno djeluju na naš organizam, ekstrakt korijena koristi se protiv opadanja kose, a zbog količine željeza ima pozitivan učinak na stvaranje crvenih krvnih zrnaca. U poljoprivredi je dobra ne samo kao insekticid, već i kao biljno hranjivo. Zato se osvrnite oko sebe, naberite listove koprive i krenite maštom prema zdravlju.

Lijepa i dobra susjeda

Kopriva je biljka koja je u vrtu i povrtnjaku rado viđen susjed. Naime ona pozitivno djeluje na rast i razmnožavanje veli kog broja kultura. Zasijana uz rubove (1 : 100 u odnosu na glavnu kulturu), djeluje stimulirajuće.

Svježa kopriva

Bez obzira na njena ljekovita svojstva, nemojte koprivu konzumirati svježu, jer može oštetiti bubrege. Za tu svrhu je uputno pripremiti čaj. Listove mlade koprive (čiji vrhovi žare) dobro je koristiti u obliku obloga. Iako peče i svrbi, plikovi i bol brzo prođu, no »opekline od koprive« jačaju imunitet i smanjuju reumatske bolove. Ipak, ne treba pretjerivati.

Čaj

Zbog svog sastava i svojstava kopriva općenito dobro djeluje na organizam, osobito zbog flavonoida i željeza. Savjetujemo vam zato da mlade listove kuhate 15 minuta u litri vode. Procijeđeni čaj (koji po želji možete i zasladiti) pijte tijekom dana. Olakšat ćete si mokrenje, metabolizam i ojačati imunitet.

Vino

Baš poput čaja, i vino od koprive blagotvorno djeluje na organizam. Od pospješivanja imuniteta i slabokrvnosti, pa sve do poticanja probave i mokrenja, kopriva je poput biljke u prirodi. Žari i pali i u tijelu. Zato priprema vina od koprive, na način da dvije žlice mladih listova i dvije žlice cvjetova sedam dana namačete u jednoj litri domaćeg bijelog vina, koje procijeđeno spremite u boce i čuvate na hladnom, predstavlja put ka zdravlju. Dovoljno je da pijete jednu čašicu ujutro tijekom 15 dana.

Palenta s koprivom i skutom

Savjetujemo vam da isprobate pripremiti palentu s koprivom i skutom. Naime, to je samo jedan od bezbroj načina priprave izuzetno ukusnih i nutritivno punovrijednih obroka. Recept je nastao zajedničkim snagama članica udruge Bio Istra (Danice, Vilme i mene). Skuhajte 0,5 kg palente (na gusto) i istresite je na namašćeni pleh (cca. 1 cm visine). Od 0,3 kg svježe skute (odličan odabir je Mirnina kozja skuta) načinite namaz dodatkom prstohvata soli i slatkog vrhnja (0,1 l). Potom 0,5 kg listova mlade koprive operite i ubacite u dvije litre uzavrele slane vode. Kuhajte 5–10 minuta. Procijedite, dodajte nekoliko kapi limuna (da sačuvate barem dio zelene boje) i usitnite. Smjesi kuhane koprive dodajte malo šećera i jedan decilitar slatkog vrhnja te dva jaja, pa kratko propirjajte u tavi. Na polovicu ohlađene palente nanesite smjesu koprive i zatim smjesu skute, te poklopite drugom polovicom palente. Izrežite u oblik romba.