DUHAN (Nicotiana tabacum L.)

DUHAN (Nicotiana tabacum L. — Solaneceae)

Duhan je zeljasta jednogodišnja biljka, visoka 1—2 m. Listovi su veliki, na kratkoj dršci, po obodu cijeli. Cvjetovi su ružičasto-bijeli i mnogobrojni.

Droga. — Osušeni nefermentirani listovi duhana.

Porijeklo. — Duvan je poreklom iz Južne Amerike, odakle se posle otkrića Amerike naglo raširio po ćelom svetu.

Uzgoj. — Bivša Jugoslavija je bila veliki proizvođač prvoklasnog duhana za pušenje, osobito u Makedoniji i Hercegovini. To je velik izvozni artikl.

Izgled lista. — List duhana je do 60 cm dugačak i do 15 cm širok, tanak, žljezdovito dlakav, duguljasto-lancelast i skoro bez drške. Ukusa je neprijatnog, ljutog, nagorkog i pomalo slanog. Mirisa je opojnog i neprijatnog.

Cijela biljka je otrovna.

Sastav. — Glavni sastojak duhana je alkaloid nikotin. Količina nikotina u raznim vrstama duvana koleba se u vrlo širokim granicama: od 0,3 do 10%. Ima malo i drugih alkaloida: nor-nikotina, anabazina koji je izomer nikotina, nikotelina, koji je čvrst, nikoteina, koji miriše na peršin, nikotina i izonikotina. Alkaloidi su vezani na jabučnu i limunsku kiselinu.

U duhanu ima i smole, etaričnog ulja, masti, sterola, voska, gume, šećera, dva heterozida, mnogo soli: fosfata, nitrata, malata, citrata itd.; kalcija i kalija.

Nikotin je tečan alkaloid. Sveže destiliran nikotin je bezboj¬na, uljasta, prozirna tečnost, teža od vode (specifične težine 1,027), ljutog mirisa koji guši, vrlo ljutog i neprijatnog ukusa koji peče i nagriza sluzokožu. Na svjetlosti se boji mrko i raspada se. Nikotin je jaka baza. Rastvara se u vodi i organskim rastvaračima.
Destilira se vodenom parom, pa se na. taj način i vadi iz lišća i ostalih delova zelene biljke. U biljci se nalazi vezan u obliku malata i citrata.

Sjeme duhana ima 36 do 40% masnog sušivog ulja, koje je po sastavu slično pamučnom ulju i upotrebljava se za izradu firnisa i boja.
Sadrži oko 60°/o linoleinske i oko 27% oleinske kiseline. Uljane pogače imaju oko 40% bjelančevine.

Iz cvijeća i lišća jedne vrste duhana s bijelim mirisavim cvjetovima dobiva se vrlo cijenjeno eterično ulje, koje se mnogo traži u parfumeriji za izradu miješanih, kombiniranih mirisa.

Upotreba. — Najviše duhana se potroši za pušenje. U medicini duhan se danas ne upotrebljava za lijek. Jedino u veterinarskoj medicini služi kao jak infuz duhana protiv ušiju i drugih insekata.

Ekstrakt duhana dobija se maceracijom lišća, a još češće cijele biljke, upotrebljava se vrlo mnogo u poljoprivredi za uništavanje insekata štetočina na gajenim biljkama. U istu svrhu upotrebljavaju se i soli nikotina. Preko traheja (dušnika) nikotin prodire u tkiva insekata i, delujući na nervni sistem, izaziva smrt uslijed paralize.

Nicotina rustica L. — mahorka, ima mnogo limunove kiseline (do 15%), pa se upotrebljava za dobivanje ove i nikotinske (faktor PP) kiseline.

Duvan je otrovan ne samo za čovjeka već, još više, i za mnoge domaće životinje. Osim kroničnih trovanja, koja su najčešća i redovna pojava strasnih pušača, često se događaju i akutna trovanja, koja se ponekad završavaju smrću.

Pored nikotina, koji je nosilac otrovnosti duhana, u prepariranom duhanu ima i drugih toksičnih sastojaka, zbog čega je ovaj otrovniji od običnog, nefermentiranog duvana.

Narodna imena: amerikanski duhan, virginijski duhan, virdžinija-duvan, običan duvan, tobak, tutun.

Nicotiana rustica naziva se u narodu: bagov, brazilijski duhan, divlji tabak, kereuš duhan, kmetski tobak, kržak, krdža, madžarski duhan, prdosija, seljački duhan.




Ovaj članak prenesen je iz knjige "liječenje biljem" od J. Tucakova u izdanju RAD Beograd 1990 god.
Za Domaću biljnu ljekarnu pripremio i prenio Lakky, (lakky63@gmail.com), 06.09.2010

DUHAN (Nicotiana tabacum L.)
- SOLANACEAE
Fografiju duhana napravio Lakky,8/2008

Izgled biljke: Zeljasta, jednogodišnja biljka visoka 80-250 cm. Listovi naizmjenični, cijelog ruba, na donjem dijelu stabljike izduženo lancelasti i spuštaju se niz stabljiku. U gornjem dijelu sjedeći ili na kratkim peteljkama.

Cvjetovi crveni. Rub vjenčića sa šiljastim režnjevima.


Plod tobolac. Sjemenke sitne, jajolike ili bubrežaste mrežasto-nabranom površinom.

Vrijeme cvjetanja: VI-X.


Stanište: Uspijeva na zemljištu bogatom kalcijem. Obzirom na porijeklo iz tropskih i suptropskih krajeva voli topliju klimu.

Opća rasprostranjenost: Godine 1492. prenesen iz Južne Amerike u Evropu. U početku uzgajan kao ukrasna biljka. Oko 1518. godine izvršena sadnja u Portugalu radi ubiranja listova. Danas se uzgaja u mnogim zemljama svijeta.

Srodne vrste: Oko 60 vrsta ovog roda uspijeva uglavnom u Americi, otocima Tihog oceana i Australiji. Kod nas je uz opisanu vrstu česta N. rustica L. sa žućkasto-zelenim cvjetovima.

Djelotvorne tvari: Nikotin i jod neki drugi piridin-alkaloidi.


Upotreba: Najveće se količine duhanskih listova koriste za pušenje i žvakanje, te kao sirovina za dobivanje nikotinske kiseline.

Nekad se ova biljka upotrebljavala za klistir kod tvrdokornih opstipacija, protiv crijevnih parazita. Radi čestih trovanja danas se više ne koristi u te svrhe.

Nikotin u malim dozama uvjetuje porast krvnog tlaka, povećava sekreciju želučanih žlijezda i jača tonus mišića u probavnom traktu.

Veće doze dovode do sniženja krvnog tlaka. Centralni se učinci nikotina manifestiraju ubrzanim disanjem i drhtavicom.

Koji se dio biljke sabire: Listovi duhana (Nicotianae folium).


Toksičnost: Smrtna je doza nikotina 40 - 60 miligrama unijeta u organizam kroz usta.


Preneseno iz knjige "Atlas ljekovitog bilja" od N. Gelenčira! Priredio i prenio Lakky, 06.09.2010




PRENESENO IZ DNEVNO.HR

DUHAN

Razotkrivena velika laž: Nećete vjerovati koja biljka liječi rak iako je predstavljaju kao kancerogenu
• Autor: Iva Međugorac
• Datum: nedjelja, 09. studenog 2014. u 12:33
•
Sa ovim otkrićem, uzgajivači sada mogu započeti s proizvodnjom duhana za farmaceutske svrhe, zaključio je.
Istraživači na Sveučilištu Lousiane u Monroeu otkrili su antikancerogene spojeve na mjestu na kojem se to najmanje može očekivati - lišću duhana.
Khalid El Sayed, izvanredni professor medicinske kemije na ULM Farmaceutskom fakultetu, te njegovi ULM kolege Paul Sylvester i Girish Shah nedavno su dobili patent za antikancerogene spojeve u svježem duhanskolm lišću od Ureda za patente i zaštitne znakove proizvođača u SAD-u.
"List i cvijet duhanske biljke sadrže velike količine ključnih aroma sastojaka koji se nazivaju kembranoidi, a u njih su položene nade da se mogu koristiti kao sredstva protiv raka", rekao je EL Sayed te dodao da je bilo vrlo uzbudljivo otkriti antikancerogene aktivnosti. Ipak, napomenuo je da to ne znači da će ljudi imati jednaku korist iz duhana korištenjem onoga komercijalnog. Nadodao je da je većina antikancerogenog spoja izgubljena tijekom procesiranja komercijalnog duhana.
"Ovaj sastojak se obično ne nalazi u komercijalnom duhanu, zato jer je komercijalni duhan velikim dijelom degradiran u manje spojeve u vremenskom rasponu od godinu dana da bi se na taj način dobio miris tijekom procesiranja i fermentacije", naglasio je. Kembranoidi se nalaze u voštanoj tvari svježeg duhanskog lišća i pokazuju potencijal za kontroliranje metastatskog raka dojke i prostate, a biljka ih proizvodi kao kemijsku obranu da bi se zaštitila od kukaca i štetnih mikroba. El Sayed je napomenuo da je ideja nastala nakon proučavanja koralja koji imaju mekana tijela, te koji isto tako proizvode kembranoide da bi se zaštitili od predatora.
"Skupljali smo koralje koji imaju mekana tijela i otkrili smo da koriste nešto da bi zadržali predatore na udaljenosti, a ti morski kembranoidi su poznati po svojoj antikancerogenoj djelatnosti, objasnio je dodajući da su zato postali zainteresirani da izoliraju sve sastojke iz listova duhana, a potom su to i učinili. Tako je došlo do odličnog otkrića", naglasio je voditelj odjela osnovnih farmaceutskih znanosti Karen Briski. "Postoji korisna i zdrava primjena duhana", poručio je. Za Shaha, inače profesora farmakologije to otkriće bilo je priličan šok i iznenađenje jer duhan mu je poznat kao kancerogen pa ono što se ono što su spoznali kosi sa sadašnjom dogmom.
"Svježi duhan je važan i relevantan posljoprivredni usjev za mnoge države u SAD-u," kazao je El Sayed. "Sa ovim otkrićem, uzgajivači sada mogu započeti s proizvodnjom duhana za farmaceutske svrhe", zaključio je.

• Autor: Iva Međugorac
• Photo: Nina Djurdjevic/PIXSELL
• Datum: nedjelja, 09. studenog 2014. u 12:33