KAVA PRAVA (Coffea arabica)

Kava Arabica
Izvor fotografije: www.bijlmakers.com


KAVA PRAVA
Coffea arabica — Rubiaceae
Ljekarnički naziv: Coffeae semen

Nalazište: Potječe iz južne Etiopije, kasnije prenesena u Arabiju, a iz nje po cijelom svijetu, pa je zato nazvahu »arapska kava«. Najbolja vrsta uzgaja se plantažno u Brazilu. Voli duboku, laganu i vlažnu zemlju. Bolja je ona iz planinskih krajeva od one u nizinama.

Opis: To je grm, odnosno sivo-zeleno drvo, oko 5 m visoko, s nasuprotnim granama, raširenim i punim uvijek zelenog, jajastog, odozgo tamnozelenog a odozdo blijedog, nasuprotno postavljenog lišća.

Po tri do sedam bijelih, mirisavih cvjetova stoji u pazušcima listova. Iz njih se razvije okrugla boba, crvena kao trešnja pregrađena u 2 pretinca, sa po jednom rožnatom, sprijeda ravnom, straga zaobljenom sjemenkom — zrnom kave. Ono je oko 7—10 mm dugo, sivo-zelenkaste ili zelenkasto-smeđe boje, usječeno na ravnoj strani brazdom poput žemlje, a vrlo je tvrdo. Nakon dvije godine zrno gubi na težini.

Aroma postaje bolja poslije prženja, jer zelena kava (nepržena) nema taj tipični miris i gorka je.

Sadržaj: Nepržena kava ima 0,7—1,8% kofeina, 10—11% masti, 8—12% vode, 5—7% šećera, te 40% celuloze.

Prženjem nastaje u zrnju mrko, isparljivo, vrlo aromatično ulje, zvano kofein, koje sadrži piridina, acetona, furana, furfurala, furfurilnog alkohola, octene kiseline i još nekih tvari što nastaju rastvaranjem jednog manjeg dijela slobodnog kofeina i karameliziranjem šećera, a daju kavi specifičan miris.

Bere se: Prvi put se kava s drva bere nakon 3 - 5 godina. U desetoj godini može jedno drvo dati već 1 - 2 kg kave godišnje. Obrana se kora suši na suncu ili na umjetnoj toplini, zatim se oljušti i rešetima odvajaju krupna od malih zrna, sivo-zelene boje.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Samljevena pržena kava upotrebljava se obično kao čaj, odnosno odvar.

Ta, kako kažemo, »crna kava« daje se u slučaju slabosti srca, kod opadanja tjelesne snage, npr. kod upale pluća, grozničavih stanja, kod iscrpljenosti u toku i poslije teških bolesti.

Ona liječi i prevenira migrenu, osobito kad se u nju nacijedi svježeg limunova soka.

Crna kava potiče i krijepi živce oslabjele za vrijeme dugih bolesti, ili dugog, osobito umnog rada.

Ona je, dakle osvježujuće piće, srčani analeptik, ali djeluje i kao protuotrov kod trovanja bunikom (Hyoscyamus niger), kukutom (Conium maculatum) i opijumom, za koju svrhu treba brzo pojesti po nekoliko žličica samljevene pržene kave.
Pomaže i u slučaju opeklina, ako se mjesto opečeno vrelom vodom pospe prahom samljevene pržene kave, i to 2 puta dnevno.

Crna kava, kao piće, koristi protiv proljeva, pa i onih težih, npr. dizenterije, ali je tada nikako ne valja šećeriti, nego je treba piti gorku, malo jaču, 3 puta dnevno po manju šalicu.

I zeleno zrnje kave pomaže i liječi razna oboljenja. Samljeveno u prah snizuje temperaturu kod grozničavih stanja, umiruje veliki kašalj: 1 g samljevene zelene (nepržene) kave, razdijeljene u 5 praškova, uzima se u 5 jednakih razmaka u toku dana.

Kad se 25 g samljevene nepržene kave prelije sa 125 g (1,25 dl ili 1/8 l) hladne vode, pa ostavi da kisne 12 sati i nakon toga procijedi, pije se natašte, bez šećera, protiv reumatizma i dugotrajnih groznica, pa čak i kod malarije.

Pržena se kava osim za liječenje rado upotrebljava i za užitak kao kuhani napitak, zatim kao sirup, liker, sladoled i dodatak raznim kremama i kolačima. Ne preporuča se, a gdje-kada čak zabranjuje, nervoznim osobama, ili oboljelima od želučanog čira, jer podražuje sluznicu želuca i »razgoni san«.

Nervozni ljudi neka je zato ne piju poslije 15 sati.


Opis KAVE prenesen je iz Zlatne knjige ljekovitog bilja od Z. Gurskog.
Pripremio i prenio: Lakky, 12.02.2012.
Kontakt mail: lakky63@gmail.com