BAZGA (Sambucus nigra L.)

Bazga
Foto: Lakky, 05.06.2008.

BAZGA – (Sambucus nigra L.)


Sinonimi: Sambucus vulgaris Lam. — Sambucus arborescens Gilib.

Narodni nazivi: apta, baz, baza, bazag, bazgovina, bezeg, bozgovina, crna bazga, crna zova, crni bazag, crni bezeg, obzovina, zova, zovika.

Opis biljke: bazga raste kao grm ili kao drvo, visoko 3 do l0 m. Kora je na donjem dijelu stabla svijetlosmeđa a prema gore sivo-bijela, pomalo izbrazdana i bradavičasto-točkasta. Postrane grane najčešće tjeraju već blizu zemlje. Drvo okružuje srž koja je plutasta, bijela i veoma lagana. Listovi stoje naspramno, nepravilno su perasti s jajolikim, dugo zašiljenim, tamnozelenim i po rubu pilasto nazubljenim listićima. Cvjetovi su bijeli do žućkasto-bijeli i sastavljeni u plosnati paštitac. Iz cvjetova se razvijaju isprva zelene, a potom smeđe-crvene i, konačno, sjajnocrne, male i sočne bobe.

Miris i okus: cvjetovi su jakog mirisa, a u suhom stanju blažeg. Okus cvjetova je aromatičan, pomalo nagorak. Listovi, mladi izboji, kora, a djelomično i korijen, mirišu neugodno nagorko. Sirovi plodovi imaju svojevrstan okus, dok su pripremljeni kao kompot prijatni.

Vrijeme cvatnje: lipanj, a vrijeme cvatnje sazrijevanja plodova - rujan.

Stanište: bazga raste rado na sunčanim šumskim krčevinama, na rubovima šuma ili u jako svijetlim šumama. Susreće se u blizini naselja, a i na zapuštenim mjestima.

Ljekoviti dijelovi biljke: u proljeće, u travnju i svibnju sabiru se mladi izboji i mladi listovi (Folia Sambuci). U vrijeme cvatnje, ali samo po sunčanom vremenu, sabiru se cvjetovi (Flores Sambuci), unutarnji dio korijenove kore sabire se od veljače do kraja studenoga, a koru s grana i stabla (Cortex Sambuci), kojoj je sastrugan unutarnji dio, od veljače do ožujka i od listopada do studenoga. U rujnu se sabiru dobro sazrele bobe (Fructus Sambuci). Kod sabiranja cvjetova sabiru se čitavi paštici te se posuše na suncu ili na sjenovitom mjestu. Tako osušeni cvjetovi mogu se i oruniti na rešetu, kako bi se odstranile cvjetne peteljke i dobio prvorazredno rešetan cvijet (Flores Sambuci sine stip.). Cvjetovi, koji nisu sabrani po sunčanom i suhom vremenu, brzo posmeđe pa čak i pocrne te nisu za upotrebu.

Ako se plodovi podvrgavaju sušenju, i njih treba sabirati tako da se sabire čitav paštitac. Nakon sušenja, najčešće na umjetnoj toplini, plodovi se orune na rešetu i pročiste od peteljaka. Ako se sabiru plodovi bez peteljke, bobe će se međusobno zgnječiti, slijepiti i vrlo lako upljesniviti.

Kuhani sok od boba je pravi osvježavajući napitak. Ne treba uživati svježe sirove bobe, pogotovu ako su dozrele, hiti svježi sok od boba jer može izazvati nepoželjne smetnje. Mučninu, povraćanje i proljev mogu izazvati 2 male čašice svježeg soka ili 2 jedaće žlice zrelih boba. Nakon uživanja svježih sirovih boba, može lako doći i do groznice. Neispravno je shvaćanje pučke medicine da se sirove bazgove bobe mogu upotrijebiti umjesto grožđa kap pojačana grožđana kura, pa se naročito osobama osjetljivim na želudac, takva kura ne savjetuje.
Ljekovite i djelotvorne tvari nabrojane su u nastavku opisa ljekovitosti pojedinih biljnih dijelova bazge.

Ljekovito djelovanje: listovi bazge i mladi izboji sadrže u proljeće ernulin, invertin, prilično mnogo kalijeva nitrata, saharoze, ljekovitu tvar sambucin i još niz dosada pobliže neistraženih ljekovitih tvari. Listovi, iako znatno manje nego cvjetovi, podražajno djeluju na rad znojnih žlijezda, a i pospješuju izlučivanje mokraće. Zbog toga se čaj od listova bazge preporučuje kod manjkavog izlučivanja mokraće, izazvanog poremećenim radom bubrega, kao i za izlučivanje nakupljene tekućine u tijelu. S obzirom da u listovima i mladim izbojima bazge postoji ljekovita tvar koja djeluje na količinu šećera u krvi, može se čaj od bazginih listova primijeniti za potpomaganje liječenja šećerne bolesti. Ćaj od listova radi tog svojstva, kao i zbog utjecaja na čišćenje i poboljšanje krvi, ne bi smio nedostajati ni u jednoj čajnoj mješavini ljekovitog bilja.

Cvjetovi bazge veoma su vrijedni zbog eteričnog ulja, sluzi, holina, samcu nigrina, smole, šećera, jabučne, valerijanske i vinske kiseline i saponina. Saponini i heterozidi naročito pobuđuju djelatnost znojnih žlijezda. Zbog togi se čaj od bazginih cvjetova prije svega primjenjuje kod prehlade, koja se može najbrže otkloniti jakim znojenjem. Potpuno je krivo shvaćanje da je izbijanje znoja, nakon uzimanja čaja od bazginih cvjetova u prvom redu uzrokovano toplinom samog čaja. Ako i stanovito toplinsko djelovanje utječe na znojenje djelotvorne tvari u cvijetu imaju mnogo značajnije utjecaje na izazivanje zno-jenja, pa je već srednja toplina čaja dovoljna da uzrokuje željeno i jako izbijanje znoja. Zato se čaj od cvjetova bazge s uspjehom primjenjuje kod bronhitisa, kašlja, gripe, hripavca, početne upale pluća, u liječenju tuberkuloze, kod jake hunjavice, ali i kod ospica, šarlaha, teškog disanja, astme i kod svih reumatičnih oboljenja kod kojih se intenzivnim znojenjem treba postići izlučivanje tvari koje su uzrokovale oboljenje.

Kora stabla i grana, i to naročito ostrugani srednji zeleni dio kore, kao i korijen bazge, sadrže smolu koja ima jako djelovanje na otvaranje stolice i izlučivanje mokraće, ako se primijeni ispravna količina. Veće količine uzrokuju povraćanje, jaki proljev, upalu želuca i crijeva, štoviše i upalu bubrega. Ispravno doziranje: 1 slaba čajna žlica za 1 šalicu, pije se u gutljajima i to ne više od 2 male šalice dnevno u razmacima, odstranjuje teškoće prilikom mokrenja, kod nagomilavanja mokraće, kod smetnji u radu bubrega i mjehura, vodene bolesti, edema, te kod reumatizma mišića i zglobova. Ovaj čaj i otvara, pa se među ostalim preporuča kod tvrde stolice, začepljenja i zatvora crijeva s povraćanjem stolice. Kneipp je veoma hvalio čaj od korijena bazge i tvrdio »da je on neprocjenjiv za oboljele od vodene bolesti ili za one koji se tuže na debljinu tijela«.

Zrele bobe sadrže mnoge ljekovite tvari: jabučnu, valerijansku i taninsku kiselinu, gorke tvari, eterično ulje, šećer, vosak, gumu, smolu i vitamine A-1, B, B-1, B-2 i C kao i novootkriveni vitamin J. Taj posljedni vitamin ima naročitu moć sprečavanja upale pluća pa ga treba obilno davati onima koji imaju osjetljiva pluća ili boluju od plućne tuberkuloze. U bobama bazge naročito je sadržan vitamin B-l (tijamin, aneurin) pa, ukoliko taj vitamin nedostaje organizmu, pospješuje se avitaminozom uzrokovana bolest beri-beri te brže napreduju upale živaca, vodena bolest i smetnje u optoku krvi. Ni jedna od biljaka, poznatih po vitaminu B-1, kao špinat, loćika, grašak, leća, lješnjak, žitne klice, rižine mekinje, kvasac i kiselo zelje,  nemaju tolike količine tog vitamina, kao zrele bazgine bobe. Kako nije preporučljivo uživanje svježih zrelih boba, treba ih lagano prokuhati.

Pekmez od plodova bazge ne samo da je tečno jelo prijatnog mirisa, arome i okusa, nego predstavlja i odlično sredstvo koje potiče pražnjenje crijeva, kada se ne savjetuje uzimanje jakog sredstva za otvaranje, bilo zbog upale pro-bavnog trakta ili grčeva. Naročito je to kod male djece sasvim bezazleno, ali ipak sigurno sredstvo za otvaranje. Vrlo je korisno uzimanje boba u obliku pekmeza ili gustog soka, kod neuralgije, išijasa i krstobolje (lumbago).

Kura soka od boba, uzimana hladno ili toplo, i to samo 2 puta dnevno po 30 g znatno pospješuje ozdravljenje od tih bolesti. Sokom od bazgovih boba s velikim se uspjehom liječi neuralgija trigeminusa (neuralgija ličnog živca).

Vrlo je vrijedno bazgovo vino, pripremljeno iz zrelih boba. Ono nije samo tečno jagodičasto vino, ono je pravo sredstvo za jačanje (tonikum), naročito nakon tjelesne ili duševne prenapregnutosti, ono blago regulira stolicu, čisti krv, umiruje trbušne grčeve, crijevnu koliku, potiče apetit i otklanja smetnje u optoku krvi. U obliku toplog kuhanog vina, to je najbolje protusredstvo, ako je na pomolu gripa, bronhitis ili čak i upala pluća. S obzirom da se bazgovo vino vrlo jednostavno priprema, svaka bi ga domaćica trebala pripremiti kad bobe dozore. U navedenim slučajevima može se davati i mlađim osobama ali jako razrijeđeno.
Najjednostavnija i za kućanstvo najpraktičnija priprema bazgovog vina prikazana je iscrpno u posebnom poglavlju.

Primjena u narodnoj medicini: korijen bazge, kuhan u vinu, pomaže kod vodene bolesti. Slabunjave osobe uzimaju ga u malim količinama. Zdrobljeni, svježe sabrani listovi bazge i lagano prokuhani u toliko mlijeka koliko je potrebno da tučenjem nastane gusta kaša, upotrebljavaju se kao oblozi za liječenje opekotina i kod hemoroida koji krvare.

Svježe ubrani listovi i mladi izdanci bazge, poprženi na svinjskoj masti, dobro zgnječeni i protisnuti kroz sito, daju mast protiv bolova kod uloga.

Iz mladih sušenih izdanaka i listova priprema se prah te se obilno izmiješa s mesnom ili mliječnom juhom. To otvara zatvorena crijeva.

Slabašna, skrofulozna djeca treba da piju čaj koji se sastoji iz jednakih dijelova listova bazge i oraha. Za 1 šalicu čaja uzima se 1 čajna žlica te mješavine.

Pekmez od bazge, sok ili vino, uklanjaju nervozne srčane smetnje, a uzmete li ih uveče, olakšat će vam san. Ova sredstva otklanjaju nesanicu i pospješuju probavu.

Čisti čaj od cvjetova bazge, ukapan mlačan u uho, liječi bolove u uhu, a topao u ustima ublažuje zubobolju.

Pečeni cvjetovi bazge: cijeli paštici, ali čisti od ušiju, urone se u tijesto za palačinke i peku tako da plivaju u masti. Ovo je veoma zdravo jelo u proljeće a i pospješuje stolicu.

Sterilizirani sok od bazgovih boba, ili bazgovo vino, pomiješano sa sokom od tmina kuhano lagano sa šećerom, cimetom i klinčićima, daje odlično kuhano vino koje se ne može dovoljno preporučiti kod svih vrsti prehlade: hunjavice, kašlja, gripe i bronhitisa.

Takozvana »kaša od bazge«, a to su zrele bobe kuhane u vodi i protisnute kroz sito, kuhana s jabučnim ploškama i malo zaslađena, daje jušno jelo koje uživano hladno ili toplo ne samo da izvrsno prija, nego pospješuje stolicu i djeluje na čišćenje krvi.

Iz povijesti i mita: uz kamilicu vjerojatno ne postoji ni jedna druga biljka koja je postala tako pučka kao bazga. Ne samo da je nalazimo uza gotovo sve seoske kuće, nego i u malim kućnim vrtovima.
Ljekovitost bazge je vrlo mnogostrana pa se ubraja među najstarije ljekovito bilje.

U naseobinama kamenog doba u Švicarskoj i u naseobinama brončanog doba u gornjoj Italiji, nađeno je prilikom iskopavanja sjeme i grančice bazge, iz čega se može zaključiti da su već prethistorijski ljudi kuhali i uživali kašu od bazgovih boba i da su upotrebljavali koru i grančice od bazge.

Teofrast iz Erezosa (370—285 pr. n. e.), grćki filozof, tako je točno opisao grm bazge, da se po opisu bez sumnje može prepoznati, a i u djelima Dioskurida zabilježen je čitav niz mogućnosti liječenja bazgom. Plinije Sekund, taj neumorni sakupljač starih usmenih predaja, izvješćuje o prastarom narodnom praznovjerju i o upotrebi bazge u pučkoj medicini.

Još danas vrijedi u narodu poslovica da se pred bazgom mora skinuti šešir, jer je ona u stanju liječiti tucet bolesti. O bazgi postoji u povijesti i narodnoj predaji još čitav niz priznanja, no i spomenuto dovoljno govori o njezinoj veoma dugotrajnoj upotrebi.

Recept za pripremu bazgovog vina: u pocakljeni lonac, odgovarajuće veličine, ulije se 7 litara svježe vode, doda se 2 kg šećera i kratko prokuha, nakon toga se hladi dok ne bude mlačno. U tu se šećernu vodu zatim uspe 3 litre pažljivo orunjenih zrelih bazgovih boba i sve se ponovo zagrije još jednom dok gotovo ne zavre. Masa se ne smije kuhati! Nakon što se dobivena masa pokrivena ohladila, doda se 2 dekagrama sitno smrvljenog kvasca, dobro promiješa i sve nalije u jednu ili dvije velike staklene posude (stakleni balon). Nakon toga se začepi i kroz izvrtani čep provede cijev za vrenje. Cijev za vrenje omogućuje odvođenje stvorenog ugljičnog dioksida, a sprečava prodiranje štetnih octenih bakterija. Čep i uvedena cijev za vrenje moraju staklenu posudu dobro zatvarati. Za svaku sigurnost može se još zaliti toplim parafinom. Da bi se spriječilo ulaženje insektima za vrijeme vrenja odozgo u cijev za vrenje, treba je povezati komadićem tanke tkanine (gaza). U tzv. koljenu cijevi za vrenje mora uvijek biti vode da bi se spriječilo prodiranje octenih bakterija. Ako bi snažno izbijanje ugljičnog dioksida dovelo do istjecanja vode iz cijevi, treba je uvijek ponovo nadoliti. Vrenje, koje je u početku burno a kasnije sve slabije, može se dobro promatrati po dizanju i grgotanju mjehura ugljičnog dioksida u cijevi za vrenje, što se proces vrenja odvija brže, to je sigurnije da će bazgovo vino dobro uspjeti. Vrenje se najbolje vrši u prostoriji s temperaturom oko 20° C. U hladnom podrumu vrenje teče prepolagano, a može i posve prestati. Rezultat — umjesto bazgovog vina — bazgov ocat! I previsoke temperature nisu prikladne za ispravno vrenje, jer postoji opasnost da također nastane ocat umjesto vina.

U prvih 8 do 10 dana teče vrenje prilično burno, nakon daljnjih 8 do 10 tjedana, a to je glavno vrenje, sadržaj staklene posude postaje bistar. Sad je vrijeme da se vino oslobodi od taloga koji je nastao vrenjem pa ga treba veoma pažljivo pretočiti u čiste boce. Boce treba spremiti u hladnu prostoriju, najbolje u podrum, dobro začepljene i položene. Bazgovo vino, kao i svako drugo vino, duljim ležanjem postaje još jače i, ako je ispravno pripremljeno i spremljeno, može se držati godinama. Ukoliko su bobe bile naročito slatke i izdašne, može se prilikom pretakanja dobiveni talog na isti način opet spraviti s nešto više šećera (3,5 do 4 kg). Tada se dobije znatno lakše bazgovo vino kojeg nakon pretakanja u boce treba kao prvo trošiti, jer nije prikladno za dulje čuvanje. Važno je još spomenuti, da se dodavanje više šećera (kod prvog vrenja) takozvanim nadoslađivanjem prouzrokuje novi proces vrenja, pa se konačno dobije tzv. »bazgov liker«. Taj često presladak napitak nije više ljekoviti napitak, a može prouzročiti čak i pokvareni želudac. Konačno, treba spomenuti da kod pripremanja bazgovog vina, kao i drugih voćnih vina, ne smiju doći u dodir ni plodovi ni sok s limenim ili drugim metalnim posudana ili predmetima (zaimaljke, lijevak i tome si.). To šteti boji vina, a prije svega okusu.

Članak o bazgi od Richarda Wilforta za "
Domaću biljnu ljekarnu"
pripremio Lakky, 07.05.2008


BAZGA
Kućna biljna ljekarna
Čaj od listova_
za proljetnu detoksikaciju tijela
1 jušna žlica usitnjenih listova,
2 dl vode
Priprema. Svježe usitnjene listove bazge kuhati 10 minuta u vodi, poklopiti da odstoji pola sata i procijediti. Uporaba. Piti natašte po jednu šalicu čaja dnevno u u trajanju jednoga tjedna; doručkovati nakon sat vremena.

Čaj od cvjetova bazge - lipe - kamilice
za liječenje prehlade i gripe
cvijet bazge, cvijet lipe, cvijet kamilice, 2 dl vode
Priprema. Od jednakih dijelova (po 2 jušne žlice) svake od navedenih biljaka napraviti čajnu mješavinu, preliti s 2 dl vode, poklopiti da odstoji pola sata i procijediti.
Uporaba. Piti 2-4 šalice čaja na dan. Ljekoviti učinak bit će uspješan ako se, čim se osjeti gripa ili prehlada, učini sljedeće: pripremiti čaj, piti ga polagano, vrućega, u gutljajima i to u krevetu, za dobro preznojavanje cijelog tijela uz detoksikaciju. Usto valja popiti tabletu an-dola, te se dobro utopliti. Poslije obilnog preznojavanja, treba promijeniti odjeću te gornji dio tijela, pamučnom krpom namočenom u razblaženi jabučni ocat, dobro istrljati i odjenuti suhu odjeću. Poslije četiri sata postupak ponoviti.
Ovaj čaj može se rabiti i za ostala navedena oboljenja.

Čaj od cvjetova za navedena oboljenja
2 jušne žlice cvjetova bazge, 2 dl vode
Priprema. Usitnjene cvjetove bazge preliti vrućom vodom, poklopiti i nakon pola sata procijediti.
Uporaba. Piti dnevno 2-4 šalice čaja. Čaj se može zasladiti medom ili mu se može dodati sok limuna.

Sirup od cvjetova za osvježenje cijelog organizma, te za jačanje imuniteta
30 cvjetova bazge, 3 litre vode,
3 kg šećera, 2 vrećice konzervansa ili sok 2 limuna
Priprema. Ubrane cvjetove bazge staviti u vodu do sljedećeg dana, dobro procijediti, i u tekućinu-ekstrakt umiješati šećer. Staviti kuhati dok ne zakipi, skinuti s vatre i kada se malo ohladi, umiješati sok od limuna ili konzervans i vruće uliti u prokuhane boce.
Uporaba. Razrijeđen s vodom, ovaj sirup izvrstan je i ljekovit ljetni napitak.

Mast
za navedena oboljenja
8-10 povećih svježih cvjetova, 10 dg svinjske masti
Priprema. Škarama odvojiti cvjetove od peteljki i u prikladnoj posudi dobro izgnječiti. U rastopljenu mast umješati dobivenu smjesu cvjetova i dobro promiješati.
Uporaba. Mazati oboljela mjesta više puta na dan.

Homeopatija
U ovoj vrsti liječenja bazga, Sambucus nigre, koristi se kod obilnog, prejakog i toplog znojenja tijela tijekom dana, curenja nosa (djeca), i kod bolesti dišnih putova i organa. Kod akutnih stanja uzima se tinktura u 6. potenciji, svakih četiri sata 3-4 puta na dan po 10 kapi u čaju ili vodi.
Klinička uporaba; astma, alergije, bronhitis, kašalj, rinitis.

Uporaba u veterini
Cvijet i list bazge koriste se za pripremu protuupalnog čaja kod bubrežnih bolesti, upala crijevnog trakta, bolesti gušterače i žuči, bolesti dišnih putova. Kao sredstvo za znojenje ovcama, svinjama i psima daje se čaj od jedne male žlice cvijeta na pola litre zakuhale vode; konjima 1-3 žlice ljekovitog bilja na pola litre zakuhale vode. Čaj se daje 20 minuta prije obroka. Dobro je kombinirati ga s kamilicom.

Uputa za pčelare
U cvatnji bazga daje dobar prinos nektara, cvjetnog praha, a klasifikacijska oznaka za prinos meda je - 3.

Preživljavanje u prirodi
U proljeće. Jestivi mladi izdanci bazge mogu se koristiti za pripremu variva, juha i čaja. Cvatovi bazge mogu se pohati u tijestu za palačinke, ili tako da se cvjetići odvoje od peteljki i umiješaju u pripremljeno tijesto, te peku kao kolačići. Ljeti. Zreli plodovi rabe se za izradu soka koji se pije razrijeđen s vodom ili se stavlja u čaj kao aromatik, te za pripremu dobre ukusne bazgove juhe.


Napomena.
Drvo bazge je krhko i šuplje. Koristi se za izradu raznih predmeta, najčešće igračaka kao što su pucalice, frulice, i si.

Upotrebu BAZGE kao ljekovitoj biljci i njenoj upotrebi u domaćinstvu
preneseno iz knjige "Liječnje biiljem" od Ivana Lesinegera.
Prenio: Lakky, 29.05.2016
Kontakt mail: lakky63@gmail.com