KOPAR

KOPAR ( Anethum graveolens ),
porodica Apiaceae, štitarke

Kopar se upotrebljava u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji, te u prehrambenoj, osobito kao začin u
mesnatim proizvodima.

Morfološke karakteristike
Danas se uzgaja jednogodišnji kopar čije eterično ulje ima najbolju aromu. Kopar ima mesnat, slabo
rasčlanjen korijen, dug 5-20cm, zeljastu stabljiku visine 40-150cm, ovisno o uvjetima u kojima raste. Listovi su
skupljeni u rozetu, izrazito zelene boje. Kada biljka stvori cvjetnu stabljiku, perasto razdijeljeni listovi odumiru.
Svaka grana završava štitastim cvatom promjera 15-20cm, a cvatovi su sastavljeni od sitnih, narančastožutih
cvjetića.Plodovi su plosnato jajasti, smeđi, dugi 5-6mm, široki 3-4 i promjera 0.5-1mm. Masa 1000 sjemenki
iznosi 1-2g.

Cijela biljka kopra sadrži eterično ulje, a najviše ga ima u punoj zriobi, 0,8-1,6%.

Vegetacija kopra traje samo 100 do 120 dana. Zrelo i dobro dosušeno sjeme klijavo je dvije do tri godine.
Optimalna temperatura za klijanje je 10 do 17 dana, a do oblikovanja stabljike prođe 35-40 dana.
Kada supovoljni klimatski uvjeti od početka klijanja do punog cvata prođe samo 50-70 dana.
Od početka cvjetanja do potpunog sazrijevanja prođe 40-50 dana. Sjeme dozrijeva vrlo nejednoliko i sklono je osipanju.

Ekološki uvjeti
Kopar nije osjetljiv na kvalitetu tla ni klimu. Ne zahtijeva mnogo topline i odgovara mu umjereno vlažna
klima. Na nedostatak vlage je osjetljiv dok niče i na početku cvjetanja. Na neutralnim tlima s dubokim i
rastresitim oraničnim slojem daje najbolji prinos. Na kiselim tlima ne uspijeva.

Tehnologija uzgoja - Plodored
Budući je kopar biljka kratke vegetacije, dobro se uklapa u plodored. Nestaje rano s tla i ostavlja ga
bez korova.

Priprema tla
Drljanje u jesen je obavezno kao i za većinu sitnog sjemena koje u fazi klijanja i nicanja treba
povećanu vlagu tla. Priprema u proljeće počinje ravnanjem tla, a završava minimalnim brojem operacija.
Sjetvena površina mora biti idealno pripremljena, jer ako nije, sjeme uopće neće niknuti. Poželjno je jedno
valjanjem laganim valjkom prije i poslije žetve.

Sjetva
O namjeni kopra ovisi rok sjetve. Ako se sije radi sjemena ili za dobivanje eteričnog ulja u
mliječnovoštanoj zriobi, najbolje ga je posijati u ožujku. Ako se upotrebljava kao začin, može se posijati u
proljeće, od sredine ožujka do sredine svibnja i ljeti od sredine srpnja do sredine kolovoza.
Sjetva se izvodi na dubinu 1-1,5cm sijačicom za žitarice i trave. Pri sjetvi kopra za začin, razmak između
redova može biti 12-24cm, a za sjeme 24-36cm. Uz 100-200 klijavih zrna po dužnom metru reda potrebno je
16-18kg, odnosno 10-12kg sjemena po hektaru.

Njega usjeva
Od štetnika kopru znatnije štete mogu nanijeti sovica, lisna uš i njima slični nametnici.

Branje kopra
Kopar za začin kosi se u početku vlatanja, kada je biljka visoka 30–40cm. Tako rano pokošena daje
još jednu žetvu u istoj godini. Pokošena herba se može osušiti samo u termičkoj sušari, s tim da ne smije
svježa dulje stajati. Može se postići prinos 6-8t svježe herbe po hektaru. Ako se kopar koristi za dobivanje
eteričnog ulja, najbolje ga je pokositi prije no što se oblikuju plodovi, jer se tada smanjuje udio eteričnog ulja u
biljci. Kosi se na visini 30cm od površine tla. Prinos tako pokošene svježe herbe može biti 15-20t po hektaru
sa 2 do 2,8% udjela eteričnog ulja.

Prinos eteričnog ulja može iznositi 2-55kg/ha. Košnja se obavlja vučenim samoutovarnim kombajnom
za kamilicu.

Proizvodnja sjemena
Prema dozrijevanju ploda se određuje vrijeme sjetve. Sjeme s vršnih dijelova biljke je najkvalitetnije, te
se kopar žanje kada oni dozru. Žanje se žitnim kombajnom bez strujanja zraka. Prinos može biti 0,8-1t po
hektaru. Ako se sjeme upotrijebi za destilaciju može se dobiti 9-15kg eteričnog ulja po hektaru.