KOPAR (Anethum graveolens L.)

Kopar, cvat
Foto: Lakky, 22.06.2012

KOPAR - ANETHUM GRAVEOLENS L.


Sinonimi: Angelica graveolens Bernh. - Ferula graveolens Sprengel. - Pastinaca graveolens Bernh. - Peucedanum graveolens Benth.

Narodni nazivi: anita, dil, koper, kopr, koprić, mirodija, mirodija, sladki janež, sladki januž.

Opis biljke:
kopar je jednogodišnja biljka koja narasle do 1 m a ima okruglu glatku, tamnozelenu, bjelkasto-prugastu i nježno plavkasto-pjegavu stabljiku.

Listovi su nešto plavkasto-zeleni, dvostruko perasti, slični komoraču no ne s tako gustim i kao konac tankim listićima.

Cvjetni štilac je žut, velik, plosnat i bez zaštitnih ovojnih listića.

Plodovi su jajolikog oblika i rebrasti.

Radi mogućnosti zamjene sa srodnim biljkama a i s vrlo otrovnom kukutorn izrađen je usporedni pregled biljaka iz porodice štitarki koje se lako dadu zamijeniti i to kod trbulje.

Čitava biljka ima posebno aromatičan miris i okus.

Vrijeme cvatnje:
od lipnja do kraja kolovoza a vrijeme sazrijevanja plodova od početka kolovoza do kraja rujna.

Stanište:
kopar raste u južnoj Evropi slobodno u prirodi među žitaricama a u našim krajevima dolazi samo uzgojen.

Iz povrtnjaka se razmnaža pomoću ptica; uspijeva i u slobodnom prostoru ali biljke uskoro podivljaju.

Ljekoviti dijelovi biljke
u prvom su redu plodovi (Fructus Anelhi) koji se sa biru u vrijeme sazrijevanja.

Listovi i cvjetovi sabiru se za vrijeme cvatnje sve do sazrijevanja plodova.

Ljekovite i djelotvorne tvari:
to je u prvom redu eterično ulje koje sadrži 50-60 % karvona. Kako mnogi ljekoviti učinci nisu uzrokovani samo prisustvom eteričnog ulja, može se sa pravom pretpostaviti da je u biljci sadržan još niz ljekovitih tvari koje do sada još nisu istražene.

Ljekovito djelovanje:
kopar nije službeno propisana biljka kao lijek, no ipak je kao ljekovita biljka bila veoma cijenjena u narodu još u starom vijeku.

U faraonskim grobnicama kod Tebe iz vremena oko 1500. godina pr. n. e. našlo se u glinenim posudama ne samo zrna pšenice nego i dijelova grančica i plodova kopra.

U Zakonu (kapitular) Karla Velikog (812. n. e.) preporuča se uzgoj kopra a njegova pojava u mitu, pričama i narodnim običajima dokazuje da je kopar oduvijek bio vrlo zapažena ljekovita biljka.

Kopar nije samo zdravo povrće (umak od kopra) ili začinska biljka kao npr. pri konzerviranju krastavaca, nego krije i ljekovitu moć koja ne zaostaje za ljekovitošću komorača ili kima

Iz iskustva pučke medicine i iz starih bilinarskih knjiga:
Plodovi kopra i gornji izdanci s jedva ili potpuno rascvjetanim cvjetnim štitom, popareni dobrim bijelim vinom ili vodom i to uzimamo kao čaj za:
- umirenje trbobolje,
- stezanje u želucu,
- djeluje protiv vjetrova i nadimanja,
- pospješuje stolicu i
- izlučivanje mokraće a
- pospješuje i sekreciju mlijeka kod žena koje doje.

Nije čaj od kopra važan samo za majke, on je topao potreban često čak i sasvim maloj djeci kad ih muči trbobolja i nadimanje.

Ako je netko nervozan ili trpi od nesanice, tada mu se daje čaj od kopra s dodatkom meda.

Kopar je pravi kućni lijek za čitavu obitelj.

Nezaslađen čaj od kopra ugodno je sredstvo koje odmah djeluje kod štucavice i povraćanja. Za pripremu čaja kao oparka uzima se 1 čajna žlica plodova kopra.

Kod pupčane kile male djece preporuča se oblog od biljke kopra po mogućnosti topao ili parne kupelji priređene od kopra.

Sjedeća kupelj iz laganog uvarka svježe biljke kopra s dodatkom plodova brzo ublažuje bolove maternice i grčeve u želucu, odnosno, crijevima.

Žvakanje plodova kopra otklanja loš zadah iz usta.

Ako biljku pelina i plodove kopra poparite vrućim vinom., ostavite da to odstoji, zatim procijedite, dobit ćete odlično sredstvo protiv svih želučanih teškoća, a pobuđuje i apetit. Treba piti toplo u gutljajima.

Da biste smanjili otekline i pospješili sazrijevanje čireva, dobro ugrijte razdrobljene plodove kopra u maslinovom ulju time natopite svitak vate i položite na bolesno mjesto.

Navedeni oblozi pomažu također vrlo dobro kod zastoja rada žlijezda ili kod skrofuloznih upala očiju.

ČAJNA MJEŠAVINA ZA UMIRENJE I NESANICU 1.

Iskušan čaj za umirenje koji otklanja nesanicu:
dobro izmiješati
- 40 g plodova kopra i aniša sa
- 20 g cvijeta kamilice i
- 20 g hmelja
Od te mješavine uzme se 1 puna čajna žlica za pripremu 1 šalice čaja kao oparak. Kad čaj bude mlačan i procijeđen, doda se 1 čajna žlica meda.

ČAJNA MJEŠAVINA ZA UMIRENJE I NESANICU 2.

Za promjenu pije se slijedeća čajna mješavina:
Plodove
- kopra,
- komorača i
- listova paprene metvice
pomiješa se u jednakim težinskim dijelovima i pripremi čajni oparak.
Uvečer, neposredno prije spavanja, pije se 1 šalica toplog čaja u gutljajima s dodatkom šećera ili nešto meda.

POSPJEŠENJE MLIJEKA KOD DOJILJA
Čajna mješavina za pospješenje mlijeka kod majki koje doje:
50 g ploda anisa
50 g ploda kopra
50 g biljke mažurana
Od te mješavine uzme se 1 čajna žlica za 1 šalicu oparka a pije se u gutljajima 2—3 šalice tokom dana s dodatkom šećera.


Opis KOPRA prenesen je iz knjige Ljekovito bilje i njegova upotreba od R. Wilforta.
Pripremio i prenio Lakky, 26.06.2012.
Kontakt mail: lakky63@gmail.com