TREŠNJA (Prunus avium L.)

Preneseno sa: http://www.zenasamja.me/zdravlje/1261/lijek-iz-vocnjaka---tresnje-bolje-od-aspirina
Prenio: Lakky, 10.06.2013.
Kontakt mail: lakky63@gmail.com


Lijek iz voćnjaka - trešnje bolje od aspirina

Trešnje svakako spadaju među omiljenije voće koje s nestrpljenjem čekamo da nam u proljeće zamiriše. Pored toga što su veoma ukusne pune su ljekovitih svojstava, a jedina mana im je što im sezona poprilično kratko traje.

Trešnje su vijekovima u narodu poznate kao voće na dobrom glasu, koje ima mnoga ljekovita svojstva, a nedavna naučna istraživanja su to i potvrdila. Tvrdi se čak da smo veoma blizu trenutka kad će nam ih ljekari prepisivati na recept.

Trešnje su veoma bogate antioksidansima, a istraživanja su pokazala da povoljno utiču na prevenciju srčanih bolesti, zdravlje kostiju i ublažavanje bolova. Pored antioksidanata za to su zaslužni i flavonoidi, kojima su trešnje takođe veoma bogate.

Vjeruje se da zbog velike količine antocijanina ovo mirisno voće može da ublaži bolove i da šaka ovih plodova ima bolje djelovanje od jednog aspirina.

Zbog velikih količina bora, magnezijuma i kalcijuma dobre su čuvarke naših kostiju, a zbog visokog udjela vode i malo kalorija pomažu nam pri mršavljenju. Kombinacija anti-ejdžing oksidanata, vlakana vitamina i minerala pročišćavaju nam krv i podižu energiju.

Pored zdravstvenih blagodeti samog ploda i koštice, ljekovita svojstva sadrže čak i peteljke. Od njih možete da napravite čaj, koji će vam olakašati lučenje mokraće i probleme povezane sa bubrežnim kamencem. Jednostavno stavite šaku peteljki u litar ključale vode i ostavite da prokuva dva minuta, pa ostavite da stoji oko 15 minuta. Nakon toga, čaj ocijedite i pijuckajte u malim gutljajima tokom dana.

U Japanu, trešnjin cvijet se smatra nacionalnim cvijetom, a simboliše sreću. Zbog toga, Japanci hiljadama godina njeguju tradiciju “ohanami”, što znači “gledati trešnjin cvijet”, a cvjetanje trešanja u aprilu, za ovaj narod predstavlja veoma važan događaj.

(Haber)

Trešnja
Foto Lakky, 21.05.2011

TREŠNJA (Prunus avium L.)
Familiae Rosaceae Porodica Ružičnjača

Ljekarnički naziv Stipites Cerasorum

Prirodni je: adstrigent, antidijaroik, antireumatik, antitusik, detoksikant, dijetetik, diuretik, katarik, nervni regulator, remineralizant, roborans, sedativ, sekretolitik, tonik, vermifug

Druga imena. Črešnja, divlja trešnja.

Strani nazivi. Engleski - Cherrv, Gean, Wild Cherrv; francuski - Bigarreautier, Cerisier, Merisier; njemački - Süss-Kirsche, Gemeine Vogelkirsche, Vogel Kirsche; slovenski - češnja; srpski - trešnja; talijanski - ciliegio.

Iz povijesti. Iz Male Azije koja se smatra njenom domovinom, trešnja se širi prema Europi gdje danas raste u skupinama listopadnih šuma kao divlje samoniklo stablo.

Opis. Stablo naraste i do 20 metara.

Kora je glatka tamnosmeđa i ljušti se u tankim slojevima.

Eliptični ili obrnuto jajoliki listovi, na vrhu zašiljeni, s gornje su strane svjetliji. Na rubovima listova su jednostruki ili dvostruki pilasti uresi.

Lijepi, bijeli ili ljubičasti mirišljivi cvjetovi okruglastih latica, tvore čuperke na dugim peteljkama. Plod je mesnata koštunica različitih boja i okusa.

Vrijeme cvatnje Travanj, mjesec u kojemu se razvija i list.

Miris i okus. Ugodna mirisa, slatkasta okusa.

Stanište. Raste samonikla i kao divlja, u svijetlim šumama uz potoke i rijeke, te kao kultivirana vrsta u vrtovima i voćnjacima.

Branje i prerada. Cvijet, list i kora sabiru se u proljeće, a plod u svibnju i lipnju, ovisno o sorti, kada se sakupljaju koštice i peteljke trešnje.

Ljekoviti sadržaj. Plod sadrži oko 79-82% vode, 10 -11% šećera, 0,76-0,91%
jabučnu, vinsku, limunsku, folnu kiselinu, 1,76% pektina, tanina, 1,29% dušičnih tvari, enzime, tanin, boju ceracianin, sumpora 30 mg, fosfora 22 mg, kalcija 15 mg, kalija 200-300 mg, glikozid, cijanovodičnu kiselinu, vitamine B, C 12,5 mg i karati n (provitamin A) 0,3 mg; u peteljkama ima tanina, flavonoida, kalijevih soli, a u košticama oko 0,82% amigdalina. Energetska vrijednost ploda je 247 kj ili 59 kal.

LJEKOVITO DJELOVANJE
Trešnja se od davnina koristi u pučkoj medicini jer djeluje blagotvorno i ljekovito na organizam, i to ponajprije
• na crijevnu floru i na rad crijeva, te kod zatvora i za detoksikaciju crijeva
• ublažava kašalj i olakšava iskašljavanje.
• Peteljke trešnje učinkovite su u liječenju upala mokraćnih kanala i kamenaca u njima.
• Ljekovitim kurama s trešnjama uspješno se otklanjaju zamor i crijevni paraziti, smiruje organizam i muskulatura glatkih mišića, te umiruju živci.

Smola od trešnjina stabla, rastopljena u vinu liječi stari kronični kašalj. Od sjemenki se proizvodi ulje koje se rabi za liječenje, odnosno za sprječavanje srčane kapi.

Zapadna pučka medicina rabi trešnju za liječenje: adenoma, anemije, bronhitisa, bronhijalnih komplikacija, cistitisa, dispepsije, edema, izgubljenog apetita, kašlja, konstipacije, kaheksije, katara, opekotina, raznih rana, slabosti, vrućice, zatvora, za inhaliranje.

• Kao dijetetik nezamjenjiva je hrana srčanim bolesnicima jer otklanja nadutost, a time i dizanje ošita, što im stvara smetnje.
• Osvježavajuće djelovanje trešnje pomaže radu oslabljene jetre i žuči.
• Na prirodan način nadoknađuje razne minerale.
Od trešnje se proizvodi liker i korigens okusa i boje namirnica. Od trešnjina drveta proizvodi se pokućstvo i furnir.

Kontraindikacije. Trešnje valja jesti potpuno zrele, i to nakon jela i iza njih se ne pije tekućina. Nezrele stvaraju teškoće u probavnom sustavu.

Ljekovita kura_
1. dan 1 - 2 kg trešanja
2. dan 1 - 2 kg trešanja
Ova se kura provodi za poboljšavanje probave, detoksikaciju crijeva i cijelog organizma, za čišćenje krvi, te za uništavanje crijevnih parazita. Jedu se samo trešnje, a uz njih se mogu uzimati biljni čajevi s malo prepečenca.

Čaj od peteljki
oboljenja bubrega i mokraćnih kanala
šaka peteljki trešnji, litra vode
Priprema. Peteljke kuhati oko 3 minute, poklopiti te nakon jednog sata procijediti.
Uporaba. Piti u toku dana u gutljajima, zaslađeno medom.

Bistri sok_
5 kg trešanja, 1 kg šećera
Priprema. Oprane trešnje bez peteljki i koštica, staviti u posudu i posuti šećerom. Nakon 2-4 sata pomoću sokovnika s centrifugom iscijediti sok, prokuhati ga te uliti u sterilizirane boce i zatvoriti. Trešnje se, ako nema sokovnika, mogu pasirati te kroz krpu iscijediti bistri sok. Kako trešnja baš i nije jako ukusna, soku se mogu dodati štapić cimeta ili neka druga mirodija. Dobro je raditi sok od trešanja i višanja zajedno. Uporaba. Uzimati po 2 dl soka razrijeđenog s vodom, 3-4 puta na dan. Količina se može i povećati kod jačih terapijskih doza.

Kašasti sok_
5 kg trešanja, 750 g šećera, 1,5 I vode
Priprema. Oprane trešnje, bez peteljki i koštica, preliti vodom i kuhati dok ne omekšaju. Kad omekšaju pasirati, sok pomiješati sa šećerom i ponovno kratko prokuhati. Vrući kašasti sok uliti u već pripremljene sterilizirane boce i zatvoriti ih također steriliziranim zatvaračem. Uporaba. Piti tri puta po 2 dl u toku dana.


Ovaj opis TREŠNJE je od gospodina Lesingera, fitoterapeute i homeopate iz Rijeke, koji vam uz već postavljeni toplo preporučam!
Pripremio i postavio Lakky, 23.05.2011.
Kontakt adresa: lakky63@gmail.com

Trešnja, list i plod
Foto Lakky, 2007

TREŠNJA ( Prunus avium L. )

Sinonimi: Cerasus avium Moench. - Cerasus dulcis G. M. Sch. - Cerasus nigra Mili. - Prunus cerasus Scop. - Prunus cerasus v. avium L.

Narodni nazivi: crešnja, češnja, črešnja, črišnja, divjaka, divlja trešnja, drobnica, kriješ, kriša, ptičarica, sitnica, tičarca, trišnja.

Opis biljke: trešnja raste kao samoniklo drvo, sama, ili u šumi s ostalim
listopadnim drvećem a visoka je često i iznad 10 m.

Iz samoniklog oblika razvili su se mnogobrojni uzgojni oblici trešnje.

Kora drveta je glatka i odvaja se u vodoravnim trakama.

Listovi su na rubu dvostruko pilasti, ovalni, s donje strane pahuljasti s dvije žlijezde na peteljci lista.

Cvjetovi se razvijaju u čupercima i snježno su bijele boje.

Plodovi su različite veličine, uglavnom crvene ili crne boje, a nalaze se na peteljkama obično po 2 do 3 zajedno.

Vrijeme cvatnje: IV i V a sazrijevanje plodova od V pa nadalje do ljeta što je ovisno o sorti, a naročito o položaju gdje trešnja raste.

Stanište: prvobitna domovina trešnje je Mala Azija, a danas je raširena u svim listopadnim šumama srednje Evrope.

Gotovo prije 2000 god. rimski je vojskovođa i proslavljeni sladokusac Lucije Lukul donio prvu trešnju u Rim.

Monasi su se trudili da trešnju kao drvo koje voli topla područja priviknu na hladnija područja, pa je oko 800 god. kasnije već u propisima Karla Velikoga bilo preporučeno za uzgoj nekoliko sorti trešanja.

Od onog vremena trešnja se udomaćila u šumama srednje Evrope, tamo je podivljala pa je presađivana iz šuma u rasadnike i kućne vrtove da bi se oplemenila u nove sorte. Danas je već poznato veoma mnogo uzgojnih oblika trešnje.

Ljekoviti dijelovi biljke: sabiru se plodovi s peteljkom i to od divljih i oplemenjenih sorti trešanja.

Katkada se sabiru u ljekovite svrhe samo peteljke plodova (Stipites Cerasorum).
Plodovi su slatki i osvježuju a koštice i peteljke plodova imaju gorkast miris i okus nalik na badem.

Ponekad se sakuplja i smola koja ističe iz kore.

Ljekovito djelovanje: radi male količine masti, soli i bjelančevina, trešnje su veoma važne u bolesničkim dijetama, naročito kod oboljenja srca i krvnih sudova, u bolestima bubrega kao i kod gihta i reumatizma.

Trešnje se daju srčanim bolesnicima u obliku kompota, ne samo zbog toga što jača i osvježava, nego i zato da bi se izbjeglo stvaranje plinova u crijevima koji potiskuju ošit prema srcu.

Veoma mala količina masnih i hranjivih tvari čini trešnje veoma prikladnima za dijetu kod kura za mršavljenje.

Šećernim bolesnicima mogu se trešnje dati u umjerenim količinama, jer je najveći dio šećera, tzv. levuloza, u obliku koji ne škodi šećernim bolesnicima.

Primjena u narodnoj medicini: iz plodova se izrađuje tzv. trešnjeva rakija. Ona je korisna za želudac jer ga ugrijava i brzo odstranjuje sve želučane teškoće koje može prouzročiti prehladno piće, naročito ljeti.

Rakija od trešanja djeluje osvježavajuće kod osjećaja slabosti a upotrebljava se i kao sredstvo za masiranje jer jača premorene udove.

Svježi ili sterilizacijom konzervirani bezalkoholni sok od trešanja jača srce.

Peteljke od plodova trešanja dobro se osuše te služe kao vrlo dobar prsni čaj za rastvaranje sluzi.

Smola, koja teče iz ozlijeđene kore, rastopi se u vinu te se pije za liječenje starog, kroničnog kašlja.

Smola se umjesto u vinu otopi u pravom octu te se sa tom tekućinom kupaju šugava mjesta na tijelu nakon čega uskoro dolazi do nestanka šuge.

Tom tekućinom odstranjuje se i prhut na glavi.

Koštice trešnje, stučene u prah i miješane sa vinom smanjuju kamence i pijesak.



Članak prenesen iz knjige Ljekovito bilje i njegova upotreba, od R. Wilforta! Obradio i prenio Lakky, 04.07.2008
Kontakt mail: lakky63@gmail.com